Na jeziku cvijeća, đurđevak simboliše poniznost, čistoću, skromnost i povratak sreći. Za njega su vezane mnoge legende, te je skoro svaki narod ispredao svoje priče vezane za ovaj cvijet.
Jedno od najstarijih vjerovanja jeste da su se suze Bogorodice ispred krsta Isusa Hrista pretvorile u cvijet đurđevka. Dok druga legenda kaže da je đurđevak nastao od Evinih suza kada je morala da napusti Rajski vrt. Prema francuskoj legendi, hrabri vitez Sveti Leonard dobio je dozvolu od kralja da živi u šumi kao pustinjak i posveti se Bogu. Zmaj koji je živio u toj šumi nije želio da je dijeli s njim. U žestokoj trodnevnoj bici Svetog Leonarda i zmaja, đurđevak se pojavio svuda gdje je pala krv Svetog Leonarda.
Zvonasti bijeli mirisni cvjetovi koji vise u grozdovima oduvijek su plijenili pažnju svojom ljepotom i nježnošću.
U stara vremena momci i djevojke su brali đurđevak, jer su vjerovali da donosi sreću u ljubavi. A još od davnina cvjetovi đurđevka se stavljaju u svadbeni buket upravo iz razloga što je đurđevak simbol čistoće i skromnosti. U nekim krajevima đurđevak je peta stvar koja se nosi za vrijeme vjenčanja zajedno sa nečim starim, novim, pozajmljenim i plavim dok se u Nizozemskoj đurđevak sadi u bašti tek vjenčanog para, kao simbol obnavljanja ljubavi.
U 12. vijeku otkrivena su ljekovita svojstva đurđevka. Danas farmaceutske industrije uveliko proizvode preparate na bazi ovog cvijeta, koji su korisni za probleme sa srcem i krvnim sudovima. U kombinaciji sa valerijanom daje odlične rezultate za umirenje. U narodnoj medicini, đurđevak pomiješan sa alkoholom smanjuje upalne procese i znatno umanjuje bolove. Eterično ulje đurđevka i lavande otklanja umor ako se nanese na zadnji dio vrata i umasira.
Međutim, đurđevak sadrži i izrazito otrovne sastojke i može dovesti do simptoma kao što su glavobolja, mučnine, nesvjestica, snažno znojenje, usporen rad srca. Stoga se ne preporučuje njegovo korištenje bez jasnog uputstva. Važno je prati ruke nakon kontakta sa bilo kojim dijelom đurđevka, a posebno je važno da ga izbjegavaju trudnice i djeca!
Lična karta
Đurđevak (lat. Convallaria majalis, takođe poznat i kao đurđica, šmarnica ili đurđevac), ima zvonaste bijele mirisne cvjetove, viseće i raspoređene u grozdovima. Svaki cvijet sastoji se iz šest listova perijanta. Cvjeta u maju, a tamnozeleni kopljasti listovi, obično po dva-tri, obavijaju cvjetnu dršku cijele sezone, sve do jeseni. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivač tla i može se koristiti za sadnju na sjenovitim mjestima i na umjereno plodnim zemljištima. Pogodna je za ivičnjake, kamenjare, s obzirom na to da se đurđevak brzo širi i pokriva tlo zahvaljujući rizomu, kojim se razmnožava.
Đurđevak ima debeo rizom, člankovit, bjeličast i horizontalan. Iz njega se razvija jedan do tri, a najčešće dva lista, koji su na dugoj peteljci, i cvjetna stabljika koja je kraća od listova. Svi dijelovi đurđevka su ljutog i gorkog ukusa. Plod je crvena bobica koja sadrži od dvije do šest plavih sjemenki. Raste u sjenovitim bjelogoričnim šumama, posebno u hrastovim, u šikarama, brdskim livadama, a uzgaja se i oko kuće.
Izvor: Nezavisne novine