Cvijanovićeva je naglasila da su lažne izjave pojedinih načelnika lokalnih zajednica Srpske federalnim medijima kako u Fondu nema sredstava.
“Ne bi ni bilo moguće da istovremeno dijelimo vaučere i idemo sa sanacijom infrastrukture, kao i da se reaguje prema poljoprivredi, a da nemamo ta sredstva”, rekla je Cvijanovićeva novinarima.
Ona je najavila da će se paralelno sa izvršavanjem svih budžetskih obaveza u Fondu obezbijediti i dodatna sredstva.
Komentarišući ocjene Udruženja potrošača da izmjene Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara predstavljaju nepopularnu mjeru, Cvijanovićeva je rekla da su nova opterećenja uvedena s ciljem pomoći u sanaciji posljedica poplava, ali da se Vlada Srpske rukovodila potrebom da ona budu u najmanjem mogućem iznosu.
“Kada je riječ o drugim davanjima, razumijemo da to ne može da bude popularno, ali je to jedan od mehanizama za obezbjeđivanje sredstava u Fondu solidarnosti”, naglasila je Cvijanovićeva.
Premijerka je dodala i da se aktivnosti na zaštiti od poplava na republičkom nivou provode, ali da se moraju provesti i aktivnosti za koje su zadužene lokalne zajednice. Ona je navela da su evidentirane sve kritične tačke u svakom području Republike Srpske i da se u veliki projekat odbrane od poplava ugrađuje sve što je moguće.
“Za sve ostalo rade se pojedinačni projekti ili projekti u vezi sa određenim opštinskim područjem ili određenim slivom za koji se pokazalo da ima više slabosti ili kritičnih mjesta nego ranije”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je Vlada dobila mnogo pisama građana koji se suočavaju sa teškim posljedicama poplava kojima su bili pogođeni i najavila da će se raditi na rješavanju svih pitanja u vezi sa poplavama, ali da ne želi nikoga da obmanjuje tvrdeći da se to može postići preko noći.
“Kada naiđe voda kao u maju, teško koji sistem može da pruži adekvatnu zaštitu u potpunosti. Međutim, ne možemo da pravimo određene stvari, a da prethodno nemamo projekat i stav stručnjaka kako da to uradimo. Ponekad je to frustrirajuće duga procedura, ali bolje da uradimo kako treba nego da ne uradimo nikako”, ukazala je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva, koja je i kandidat SNSD-a za člana Predsjedništva BiH, izjavila je da je ono što ima navedeno u njenom imovinskom kartonu i da nije imala uvid u kartone drugih političara.
“Ispunila sam svoju zakonsku obavezu i ne zanimaju me imovinski kartoni drugih političara”, rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanović: Uprkos preprekama “Јužni tok” kroz RS izvjestan
Izvor: RTRS
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da se u realizaciji projekta izgradnje kraka gasovoda “Јužni tok” kroz Srpsku pojavljuju određene prepreke, ali da one neće osujetiti njegovu realizaciju.
Nismo nikad ni očekivali da će realizacija ovog ili bilo kog drugog projekta prolaziti bez izazova ili opterećenja. Da li se pojavljuju neki zastoji – sigurno da, ali nas neće osujetiti u naporima, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.
Cvijanovićeva je rekla da ne zna u kojoj se tačno fazi nalazi realizacija ovog projekta, ali da dinamika koja podrazumijava određene aktivnosti do kraja ove godine i početka naredne ne bi trebalo da bude propuštena.
Trasa gasovoda “Јužni tok”, njen morski i kopneni segment, nisu promijenjeni, potvrđeno je za RTRS iz centrale kompanije “Gasprom”. Projekat se realizuje u skladu s ranije odobrenim planom, navodi se u odgovoru odjeljenja za informisanje “Gasproma”.
Ruski portal Vzgljad objavio je da je “Gasprom” pripremio plan B za “Јužni tok” prema kojem bi gasovod umjesto kroz Bugarsku i Srbiju, mogao da ide preko Turske i Grčke, do Italije i Austrije. Razlog promjene trase, navode ruski mediji, jeste nova blokada izgradnje gasovoda kroz Bugarsku i konstantni pritisci Brisela. Iz Gasproma su demantovali ove navode i za RTRS potvrdili da nisu odustali od realizacije projekta “Јužnog toka” kroz Republiku Srpsku. Dodali su da nadležna ministarstva izrađuju međuvladin ugovor kojim bi ovaj projekat u Republici Srpskoj, bio odblokiran.
Vlada na raspolaganju za sve projekte
Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Vlada stoji na raspolaganju da se obezbijede uslovi za realizaciju projekata u svakoj oblasti.
Upitana da li će Vlada Republike Srpske uspjeti da obezbijedi bankarsku garanciju za izgradnju južnog krila Univerzitetske bolnice – Klinički centar Banjaluka, Cvijanovićeva je navela da će Vlada uspjeti da obezbijedi sve što je naumila.
“Mi smo se upustili u ovaj projekat zato što znamo da je neophodno da se poboljšavaju standardi u zdravstvenom sektoru. Vlada je na raspolaganju da se omogući sve što je potrebno i za realizaciju projekata u infrastrukturi i u bilo kojoj drugoj oblasti”, rekla je Cvijanovićeva novinarima.
Ona je izrazila zadovoljstvo što Vlada Srpske u vrijeme krize i situacije izazvane poplavama nije odustala ni od jednog važnog projekta u bilo kojoj oblasti.
Upitana zašto je kompanija “Lindner” izabrana za izvođača radova na južnom krilu, Cvijanovićeva je rekla da je to pitanje za resornog ministra, direktora u Univerzitetskoj bolnici – Kliničkom centru i za one koji su bili u vezi sa procedurom izbora.
“Zaista ne znam ni ko je izabran, niti to treba da znam, niti sam ikada uticala da neko bude izabran”, naglasila je Cvijanovićeva.
Nema viškova niti standarda za izvoz u Rusiju
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da bi Srpska i BiH trebalo da traže svaku mogućnost izvoza svoje robe na rusko i druga tržišta, ali da nemaju ni dovoljno viškova niti su u potpunosti zadovoljeni standardi za izvoz na tržište Rusije.
“Kada je riječ o odnosu EU, prilično je licemjerno da se državama kandidatima, za koje se ne zna da li će u narednih 20 godina uopšte biti član EU, sugeriše da se uzdržavaju od bilo čega što bi moglo da im pomogne da poboljšaju svoje ekonomske prilike”, ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da može razumjeti političko ponašanje EU u ovoj situaciji, ali da to ne prati i ekonomska logika.
“Voljela bih da imamo tu robu i da je možemo plasirati na rusko tržište, ali sam svjesna da to u ovim okolnostima nije moguće”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.
Govoreći o zaštiti domaćih proizvođača, ukoliko bi evropske kompanije preko svojih filijala u BiH prodrle na rusko tržište, Cvijanovićeva je istakla da bi se to moglo učiniti na različite načine da se institucije BiH prema domaćim proizvođačima odnose na adekvatan način.
“Nažalost, nismo to nikad vidjeli od institucija BiH, iako je u određenom vremenu postojala dobra volja nekog resornog ministra, nije bilo saglasnosti u cijelom Savjetu ministara. S druge strane, mislim da smo bez dovoljno razumijevanja šta su standardi CEFTA-e i EU ušli u tumačenje određenih stvari”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala na potrebu angažovanja svih mogućih mehanizama za zaštitu domaće proizvodnje, podsjetivši da su Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske upućivali jako mnogo dopisa Savjetu ministara i Ministarstvu spoljne trgovine kako bi se to iniciralo.
“Sve što podrazumijeva spajanje dvije, tri ili više političkih volja u BiH, koje su uvijek zasnovane na etničkoj postavci, teško ide”, rekla je Cvijanovićeva.