U Banjaluci je obilježeno 29 godina od smrti 12 beba u Univerzitetskom kliničkom centru Banjaluka, koje su preminule usljed nedostatka kiseonika, najavljeno je iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.
Kod Spomenika 12 beba na Novom groblju služen je parastos i položeno 12 ruža, dok je cvijeće položeno i na Spomen-obilježje “Život”, pored zgrade Pošta Srpske.
Odlukom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u maju i junu 1992. godine, bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12, tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.
Povodom obilježavanja 29 godina od smrti 12 banjalučkih beba, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, položila je vijenac na Spomen-obilježja “Život”.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da institucije Srpske nikada ne smiju da zaboravi tešku tragediju stradanja 12 beba u Banjaluci 1992. godine.
“Institucije Republike Srpske ne smiju zaboraviti jednu ovako tešku tragediju koja je porodična, ali ovo je i tragedija Republike Srpske”, rekla je Cvijanovićeva obraćajući se kod spomen-obilježja “Život” u Banjaluci posvećen banjalučkim bebama.
Ona je rekla da je smrt banjalučkih beba namjerno izazvana od svjetskih moćnika, te da se o tome nikada ne smije prestati govoriti.
“Ovo nije rezultat nekih teških bitaka, već odluke koja je trebalo da bude donesena, a nije, kako bi bilo humano očekivati u teškim ratnim vremenima”, kaže Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je podsjetila da je među stradalim bebama bilo djece koja pripadaju porodicama različitih nacionalnosti, što dovoljno govori.
Cvijanovićeva je istakla da Republika Srpska treba da pamti, da jača sebe i svoje institucije, da sa svima radi i sarađuje, ali da najviše vjeruje u sebe i u svoj kapacitet.
Ona je ukazala na obavezu svih da pamte ovako teške datume, da se iz toga izvuku ozbiljne pouke.
“Da razumijemo da nas je neko nekad stavio u jedan međunarodni nametnuti izmišljeni koncept i da su zbog toga uslijedila sva ona stradanja i sve one nepravde koje smo morali da preživimo. I danas doživljavamo različite nepravde, ali je naša obaveza da jačamo Republiku Srpsku”, istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je zaključila da ne smiju biti zaboravljeni ni sve one ljudi koji su nesebično davali podršku, trudili se i nastojali da dopreme kiseonik i da budu na usluzi građanima i porodicama.
Po jednu ružu položili su izaslanik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Nina Sajić, predstavnik Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić, direktor Univerzitetskog kliničkiog centra Republike srpske Vlado Đajić.
Po jednu ružu položili su i predstavnici grada Banjaluka, predstavnici Republičke i banjalučke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.
Prva beba umrla je 22. maja 1992. godine nakon čega je uslijedila agonija i smrt ostalih beba. Do 19. juna iste godine u Banjaluci je umrlo 12 beba koje su postale simbol kršenja ljudskih prava i neljudskosti međunarodne zajednice.
Agonija je prekinuta probojem koridora i spajanjem banjalučke regije sa ostalim dijelovima Republike Srpske i Srbije.
Trinaesta beba Slađana Kobaš bitku za život izgubila je sa 14 godina, a 14. bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.
(Srna – Foto: