Predsjednik Vlade Republike Srpske, Željka Cvijanović, rekla je da je budžet Srpske funkcionalan, da se izvršavaju sve obaveze, te da postoji veća finansijska disciplina, kao i privredna aktivnost koja daje rezultate.
Cvijanovićeva je navela da su indirektni i indirektni prihodi u budžet, uprkos nedostajućim sredstvima poput nerealizovanog aranžmana sa MMF-om, premašili plan, istakavši da će Srpska do kraja godine imati fiskalnu stabilnost, kao i da će takvo stanje biti i narednih godina.
“Evidentni su rast BDP-a, povećanje stope zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti, rast plata i povećanje penzija za 11,3 odsto, a iduće godine u ovo doba tu će biti dodatnih pet odsto. Povećanje penzija odvijaće se u dva koraka – tri odsto na jesen i dva odsto u prvom kvartalu iduće godine”, rekla je premijer Srpske, dodavši da je povećan i obim industrijske proizvodnje i izvoz.
Kada je riječ o zaduženosti Srpske, Cvijanovićeva je navela da Srpska nije ni blizu zakonskog limita po pitanju visine duga. Ona je istakla da opozicija, govoreći o prezaduženosti Srpske, vrti istu priču godinama, ali ne vidi da time ne uspijeva da pobijedi na izborima i ubijedi birače u istinitost svojih tvrdnji.
“Ako pogledate sve kriterijume za dug, vidjećete da uopšte nismo visoko zaduženi. Situacija jeste komplikovana i ‘ne teče med i mlijeko’. Mnogo ljudi je u stanju socijalne potrebe, ali mi smo razvili više programa da popravimo tu sliku”, rekla je Cvijanovićeva sinoć za televiziju “K3”.
Ponovila da se plate i penzije u Srpskoj isplaćuju i izmiruju redovno i bez problema, te da su penzioneri postali budžetski korisnik “broj jedan”. Komentarišući isplate naknada za tuđu njegu i pomoć, Cvijanovićeva je navela da je Vlada svoj dio ili 50 odsto novca platila, a da ovu obavezu često ne izvrše lokalne zajednice. Istakla je da se kroz nekoliko tranši uspio sanirati dio dugovanja poljoprivrednicima, ali da je nastao problem sa odugovlačenjem isplate ruskog klirinškog duga, što je sve otežalo.
Na pitanje da li razmišlja o reorganizaciji Vlade, Cvijanovićeva je navela da je to stvar o kojoj odlučuje koalicija SNSD-SP-DNS. Smatra da Vladi treba reorganizacija i da će u neko dogledno vrijeme do toga morati da dođe. Ocijenila je da bi neki ministri u Vladi mogli da budu energičniji, iako imaju dobru namjeru i želju da rade svoj posao.
“Neki resori moraju da se podijele, a neka ministarstva će se ‘izgubiti’ i utopiti u nešto drugo. U okviru postojećeg broja ministarstva može se napraviti logičnija priča. Imala sam ambiciju da na kraju prethodnog mandata, na osnovu konsultacija, napravim to za neku drugu vladu koja dođe. Mislim da bi bilo odlično kada bi se za neku buduću vladu mogao poslagati taj sistem, da bude bolji, prodorniji, energičniji i da smislenije budu povezane određene stvari”, ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je njena saradnja sa predsjednikom Srpske Miloradom Dodikom izuzetna, kao i da Vlada Srpske ima odličnu saradnju sa Vladom Srbije, dok sa vladama Hrvatske i Crne Gore nema puno kontakata kao ranije.
“Moramo biti u korektnim odnosima, jer je stabilnost regije mnogo važna”, rekla je Cvijanovićeva, dodavši da ima korektnu saradnju sa federalnom Vladom i premijerom Fadilom Novalićem.
Odugovlačenje isplate klirinškog duga – nedostatak kredibiliteta na nivou BiH
Predsjednik Vlade Srpske je izjavila da nivo BiH, odugovlačenjem sa isplatom ruskog klirinškog duga, pokazuje nedostatak kredibiliteta i da se mnogo toga u vezi s tim dešavalo čak i namjerno.
“Nemoguće je da neko /Rusija/ želi da vam da novac, a da se u BiH izmišlja topla voda kako mu u tome otežati”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da se, prema predviđenoj dinamici, još prošle godine ušlo u zadnju fazu u vezi sa isplatom.
“Najkasnije do avgusta 2016. godine bio je zadnji rok kada je ta obaveza trebalo da se izvrši. Evo sada ulazimo u situaciju da je od toga prošlo najmanje godinu dana”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je i prošle godine o klirinškom dugu razgovarala sa predstavnicima Vlade Rusije, ambasadorom i drugim relevantnim ljudima koji su sami insistirali da se određene stvari u vezi s isplatom ubrzaju.
Prema njenim riječima, oni su konačno donijeli tu odluku i predložili da se izmirenje vrši prema formuli kakva je postojala kada su u pitanju međunarodne finansijske organizacije – dvije trećine novca da dobije Federacija BiH, a jednu Republika Srpska.
“Nakon toga su se javili iz Savjeta ministara BiH i pozvali se na zakon koji je nekada nametnuo visoki predstavnik. Rekli su da moramo da uzmemo u obzir i nivo BiH, odnosno da i na njih otpada jedan procenat, kao i na Brčko distrikt. Mi smo na to izgubili vrijeme i sve to je moglo da traje puno kraće”, objasnila je premijer Srpske.
Cvijanovićeva je istakla da su u Srpskoj ispoštovane procedure u vezi sa isplatom klirinškog duga, te da sada teče rok od 45 dana da rusko Ministarstvo finansija izmiri navedenu obavezu.
Ona je naglasila da je Republika Srpska zadovoljna što je Rusija odlučila da u novcu izmiri klirinški dug, odnosno što tretira to pitanje drugačije u odnosu na sve druge zemlje, te podsjetila da je ranije bio slučaj da se taj dug izmiruju u robi.
Cvijanovićeva je dodala da je ovaj način isplate rezultat razgovora i pregovora koje su sa Rusima ranije vodili predstavnici vlasti Srpske, među kojima su i bivši premijeri – Milorad Dodik, koji je sada predsjednik Srpske, i Aleksandar Džombić.
Ona je navela da saradnju u BiH najviše opterećuju nerazumijevanje i nedostatak komunikacije između nivoa BiH i Srpske.
“U okviru te činjenice frustrira da /na nivou BiH/ imate predstavnike koji dolaze iz Srpske. Oni su izabrani na teritoriji Srpske, obavljaju važne funkcije u Sarajevu, a u suštini ne komuniciraju sa institucijama Srpske”, rekla je premijer Cvijanović.
Govoreći o zakonu o akcizama, Cvijanovićeva je rekla da je bila šokirana riječima predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića da mu u vezi sa tim zakonom treba eksplicitan stav entiteta, naglasivši da je stav vlada Srpske i FBiH jasan i da je potpuno besmisleno da nivo BiH, koji otežava sve što radi Vlada Srpske, proziva njih.
“Stav entiteta i entitetskih vlada je jasan nekoliko godina i mi smo u skladu s onim što je dogovoreno u okviru Reformske agende sa EU i aranžmana sa MMF-om inicirali izmjene tog zakona i ispoštovali procedure. To je ispoštovao i nesretni nivo vlasti BiH pred predstavnicima EU, Svjetske banke, MMF-a”, rekla je Cvijanovićeva.
Proces evrointegracija se zaustavlja na nivou BiH
Premijer Srpske je upozorila da se proces evrointegracija zaustavlja na nivou BiH jer Savjet ministara u proceduru upućuje zakone koji “padaju” u parlamentu BiH. Ona je naglasila da Srpska nije kriva za opstrukciju evropskog puta BiH, kako je to nedavno ocijenio predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić u pismu visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federiki Mogerini.
Prema njenim riječima, Zvizdić u vlastitoj partiji /SDA/ ima ljude koji su se podijelili, pa različito glasaju u parlamentu BiH.
Cvijanovićeva je navela da je na sastanku sa čelnim ljudima Predsjedništva, Savjeta ministara BiH i Vlade Federacije BiH rekla da Republika Srpska nikada neće dati odgovore na pitanja iz upitnika Evropske komisije ako se ne ispoštuju principi mehanizma koordinacije.
“Kada se to ispoštuje, dobiće ih odmah, jer su ti odgovori spremni mjesecima. Neću politikantstvo, praznu priču i da učestvujem u raznim njihovim prevarama”, rekla je premijer Srpske sinoć za prnjavorsku televiziju “K3”.
Napomenuvši da je bilo sporno što Republika Srpska svoje odgovore nije ubacila u informacioni sistem, koji bi trebalo da “izbaci” nešto što je jedinstven odgovor BiH, Cvijanovićeva je navela da su ranije na nivo BiH slali odgovore, koji su bivali “masakrirani i iskasapljeni”.
“Izbrišu ono što se njima ne sviđa, ne prosljeđuju to Briselu, ili preprave. Ne dozvoljavam da se to radi. Ono što su institucije Srpske rekle, napisale, usvojile na Vladi i stale iza toga, niko nema pravo da mijenja”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da ne vjeruje predstavnicima institucija BiH, jer su se ovako ponašali i u vezi sa izvještajem o napretku BiH i popisom stanovništva, kada je u statistike ušlo oko 200.000 ljudi “viška”. Ona je upitala predstavnike Saveza za promjene na nivou BiH kako će biti odgovoreno na pitanje koliko ima ljudi u BiH.
“Znam stav Srpske i Vlade. Gospodin /Mladen/ Ivanić je osporavao popis kakav se desio na kraju, kao sve i jedan predstavnik iz Srpske. Ja ću tražiti da se oni /predstavnici Saveza za promjene/ izjasne o tome kada dođemo do finalizacije tog odgovora. Dakle, koja brojka je relevantna – ona za koju smo mi rekli da je tačna ili ona u kojoj je ‘napuhan’ broj rezidenata BiH”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da će biti sporni i jedinstveni odgovori BiH na pitanja u kom obimu treba da se sprovedu ustavne reforme, kao i odgovor na pitanje o odnosu prema pristupanju NATO-u. Ocijenila je da je tragično i to što lakše i brže dogovori neke važne projekte sa pojedinim ministrima u Savjetu ministara i federalnom vladom, nego sa predstavnicima vlasti iz Srpske u Sarajevu. Cvijanovićeva je konstatovala da problem nije u njoj, te da joj je obaveza kao premijera da komunicira sa svima, bez obzira da li se politički slaže s njim ili ne.
“Jasno razumijem šta je institucionalno ponašanje i to odvajam od svog političkog stava prema nekome. Za mene je nenormalno, a vidim da se to dešava, da neko brka politički stav i institucionalno djelovanje. Žalim što je tako. Ali tu sam i raspoložena sam da razgovaram u interesu Srpske i građana”, zaključila je Cvijanovićeva.
Problem pasoša – primjer neodgovornosti vlasti BiH
Cvijanovićeva je ocijenila da su problemi u vezi sa pasošima još jedan katastrofalan primjer neodgovornosti i nefunkcionisanja vlasti BiH. Ona je istakla da su građani time dovedeni u problem u vrijeme najveće tražnje za ovim dokumentima. Ona je dodala da i zbog toga niko ne treba držati lekcije “kako je neko u Srpskoj neodgovoran, a na nivou BiH je sve super”.
“Dovesti građane u takvu situaciju, a ne postupati na vrijeme, za mene je strašno”, istakla je premijer Srpske.
Ona je napomenula da je i sistem finansiranja javnih servisa u BiH apsolutno nedefinisan, zbog čega se ne može očekivati da stabilno funkcioniše. Iznoseći podatak da se za finansiranje javnih servisa u Srpskoj prikupi 52 ili 56 odsto ukupnih sredstava, Cvijanovićeva je upitala zašto bi građani Republike to radili pored “onolike Federacije BiH”.
Premijer Srpske je podsjetila je problematično tio što zajednički javni servis BiH od samog početka pokazuje svoje deficite. Naglasila je i da je nedopustiva priča da se u parlamentu BiH raspravlja o Radio-televiziji Republike Srpske, te poručila da je jedino mjesto za takve stvari Narodna skupština Srpske.
Kada je riječ o kritikama stranaca koji dolaze i borave u BiH, nudeći razne recepte kako bi sistem bio bolji, Cvijanovićeva je navela da je skeptična prema ovim prijedlozima, jer “oni ovdje brane stvari koje ni u ludilu ne bi branili u svojim zemljama”.
Izvor: SRNA