Cvijanovićeva je izjavila Srni da su intervencije stranog faktora u BiH napravile institucionalno stanje koje odudara od onoga što je predvidio Ustav, što samo po sebi prejudicira da postoji određeni nered koji se ogleda kroz uzurpaciju nadležnosti, pravljenje strukture koja bi bila centralizovana i ne bi poštovala ono što je Dejtonski sporazum uspostavio kao visoko decentralizovanu državu.
Ona je ocijenila da je takav intervencionizam BiH uveo u mnoge krize i da bi se vraćanjem izvornim nadležnostima i svemu što je sporazum predvidio moglo ući u fazu smirenosti, bolje međusobne saradnje, a onda vremenom možda dogovarati i vidjeti šta bi eventualno bilo bolje, efikasnije, funkcionalnije i racionalnije.
– Sve što nam je objašnjeno da će biti jeftinije, bolje, efikasnije i da će uspostaviti unutrašnji red ili povjerenje – desilo se kontra. Kroz nametanje odluka došli smo u situaciju da imamo skuplje institucije, da one manje rade, manje rezultata donose i onda zaključite da vam je to sve napravljeno samo da biste napravili vizuru neke države koja je evo kobajagi moćnija i sposobnija nego što u suštini jeste – rekla je Cvijanovićeva, koja je bivši predsjednik Republike Srpske.
Ona smatra da je BiH trebala biti data šansa da živi normalan dejtonski život i da bi danas možda ona mogla da bude jedna među uspješnijim zemljama u regiji, ali je, nažalost, najneuspješnija.
Cvijanovićeva vjeruje da je moguće jačanje institucija Republike Srpske i vraćanje njenih nadležnosti.
Ona je istakla da je Republika Srpska uvijek bila otvorena za dijalog i dogovor kako da se određene stvari urede na način da podjednako služe svima, a ne na način kako je sada gdje se mnoge stvari u institucijama BiH privatizuju, poput određenih funkcija bilo da je riječ o spoljnoj politici ili ostalom.
– Prema tome, jedna stvar je da vratite ono što je nadležnost, a druga stvar je da imate ozbiljan razgovor, dogovor o ozbiljnim reformama koje bi preuredile određene stvari da im date takvu dimenziju da se osjeća da postoji dejtonska postavka iza toga – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da Republika Srpska, nažalost, nije naišla na sagovornike u BiH o tim pitanjima, jer se partneri iz FBiH oslanjaju na strani faktor da će braniti vještački nametnute izmjene.
– Smatram da je dijalog jedina forma koja može dovesti do nekog boljitka i sigurna sam da će institucije Republike Srpske nastaviti da rade na tome da se uvede red koji mora biti ustavni i da sve bude stvar dogovora i predviđenih procedura da mijenjamo stvari onako kako su te procedure predvidjele – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je poručila da su potrebne reforme koje će u institucije BiH vratiti ozbiljnost na način da domaći ljudi upravljaju procesima, a ne stranci.
Cvijanovićeva je navela da bi to trebalo da bude stvar dogovora, ali da nije previše optimista, znajući kako su se stvari do sada odvijale i da je postojala čvrsta spona između međunarodnog faktora i bošnjačke politike koja je upravo željela da stranci donose odluke onda kada nema unutrašnjeg dogovora.
– Naša je uloga i obaveza da insistiramo na tome i želimo da stranci odu da bismo kao domaći ljudi, koji su odgovorni građanima koji nas biraju, donosili odluke, a ne stranci – zaključila je Cvijanovićeva.
Danas se navršava 27 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.
Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.