Povjerenje između SNSD i DNS u Prijedoru je odavno uništeno i mala je vjerovatnoća da će lokalni odbori uspjeti da nađu zajedničku reč, ali to ne znači da će koalicija između naše dvije stranke biti raskinuta, kaže u intervjuu za Srpskainfo predsjednica Republike Srpske i potpredsjednica SNSD Željka Cvijanović.
Ona ističe da ne postoji kriza u odnosima između SNSD i DNS već isključivo između njihovih odbora u Prijedoru, te da stvari treba posmatrati na taj način.
Da li bi kriza u Prijedoru mogla da se prelije na republički nivo?
Da li će ta kriza postati dublja ili će se razriješiti ostaje da se vidi. U suštini, naša koalicija dobro funkcioniše i sada, a i ranije. Bilo je načina da se premosti ta situacija u Prijedoru, ali, koliko vidim, ni jedna ni druga partija na lokalnom nivou nije zainteresovana za to. Mi smo rekli da će biti onako kako se dogovore partije na lokalnom nivou. Kada je u pitanju Prijedor, vrlo malo je vjerovatno da se tamo mogu stvari ublažiti i vratiti povjerenje.
Ko je odgovoran za činjenicu da dvije stranke nemaju povjerenja?
To povjerenje je uništeno prije nekog vremena. Recimo, SNSD nikada nije dobio priliku da učestvuje u vlasti u skladu s koalicionim dogovorom, jer DNS to nije dozvoljavao. Sjećam se da se DNS jako žalio na republičkom nivou svaki put kada bi prošlo sedam dana, a da nije realizovano neko imenovanje koje po koalicionoj raspodjeli njima pripada. A oni su tu istu stvar radili na lokalnom nivou i ta priča je ostala netaknuta. S druge strane, sve što se dogovaralo u sklopu koalicije na republičkom nivou je realizovano. Da li se to dešavalo u onoj dinamici i onog dana kada to neko hoće, to je druga stvar. Mislim da je u Prijedoru ozbiljno poljuljano međusobno povjerenje i da tamo nije jednostavno stvari rehabilitovati. Ali, isto tako, ne mislim da će Prijedor, kao jedna tačka gdje su odnosi takvi kakvi jesu, ugroziti koaliciju koja traje jako dugo. Ta koalicija je čvrsta na republičkom nivou, ali isto tako i na nivou BiH. Prema tome, razbijati koaliciju ili odnose između dvije partije i pokidati toliko međusobnih odnosa bilo bi neočekivano i ne vjerujem da će se to desiti.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Znači, ako se ne postigne dogovor oko Prijedora, to neće uticati na odnose unutar koalicije?
Mislim da neće doći do nekih ozbiljnijih poremećaja. Svi se spremamo za lokalne izbore i svi imamo neku svoju političku agendu. Međutim, treba naglasiti i to da se veza između koalicionih partnera s republičkog nivoa mora odraziti bolje i čvršće na lokalu.
Opštinski odbor SNSD u Prijedoru je prethodno bio u koaliciji sa SDS i PDP. Zašto je problem nastao kada je to učinio DNS?
Kao što sam rekla, to su odnosi koji su odavno poremećeni u tom gradu. Kada je trebalo sanirati te probleme, otišlo se dalje. Umjesto da se radilo na popravljanju povjerenja, došlo je do nekog zaokreta. Uprkos tome što smo obavijestili naše koalicione partnere i rekli koji su to principi na kojima treba da realizujemo vlast da bi republički nivo mogao bolje da radi i obavlja svoje poslove, dešava se ta promjena skupštinske većine. Imali smo pojedinačne situacije gdje su naši koalicioni partneri na lokalnom nivou formirali vlast sa onima koji su “ljuti” neprijatelji republičke vlasti. Ne mislim da je to principijelno. Smatram da se trebalo razgovarati.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Kada su u pitanju koalicije, u proteklom periodu smo imali različite modalitete. Recimo, za prošle lokalne izbore smo imali zajedničke kandidate s našim koalicionim partnerima. To smo činili na način da smo unaprijed podijelili koja od koalicionih partija će u kojoj opštini imati svog kandidata, dok će ga ostali podržati. Ovaj put je data neka sloboda u smislu da se daje svima da kandiduju koga hoće, ali da se ne ulazi u koalicije sa onima koji remete rad institucija, koji prave lakrdiju od parlamenta Srpske i koji ne dozvoljavaju nijednoj ozbiljnoj temi da joj se priđe na ozbiljan način. Mislim da oni ne zaslužuju da budu koalicioni partneri na lokalu našim koalicionim partnerima na republičkom nivou, gdje i odrađujemo najveći i najvažniji dio posla za naše građane. Bilo bi lijepo da se dogovorimo da imamo zajedničke kandidate na lokalnom nivou, ali niko nikome ne brani da ima svog kandidata. Međutim, ulaziti u neke koalicione aranžmane sa onima koji prave cirkus od NSRS, to ne može.
S obzirom na to da se ove godine održavaju lokalni izbori, kakva su Vaša očekivanja?
Već smo rekli da očekujemo da SNSD osvoji 80 odsto načelničkih i gradonačelničkih pozicija. Mi smo zajedno s koalicionim partnerima na prošlim lokalnim izborima od 64 jedinice lokalne samouprave osvojili vlast u nekih 44. Dakle, taj naš cilj uopšte nije nedostižan. Sigurna sam da ćemo na nekim mjestima koja su ranije bila tradicionalno uporište SDS i drugih opozicionih partija osvojiti vlast, poput Bijeljine, Doboja i slično.
A kada je u pitanju Federacija BiH?
Tu treba da postoji dogovor svih partija. Srebrenica je, na primjer, izuzeta i tu trebaju da budu sve srpske stranke zajedno. Ima još nekih mjesta koja su izuzetak, konkretno opštine sa srpskom većinom u Federaciji BiH. Te lokalne zajednice ne dobijaju ništa ni od kantonalnih niti od federalnih vlasti. Smatram da će imati puno veću snagu ako sve srpske stranke u tim sredinama nastupe zajedno.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Da li vlast Srpske već ima neki plan u slučaju ako nam se pandemija vrati na jesen, kao što to predviđaju neki stručnjaci?
Naravno. S druge strane, sad već imamo i određeno iskustvo tako da možemo da izvučemo određene pouke. Sigurna sam da su toga svjesne i naše institucije, a posebno ljudi u oblasti zdravstva. Ipak, još sa sigurnošću ne znamo da li će doći do novog talasa pandemije na jesen ili ne. Sve je to za sada u domenu spekulacije. U svakom slučaju, institucije su spremne da odgovore tom izazovu.
S obzirom na to da je turistički sektor pretrpio najviše štete tokom pandemije, kao jedan od vidova pomoći tom sektoru biće turistički vaučeri. Koliko će ovi vaučeri pomoći turističkom sektoru i da li u ovome vidite razvojnu šansu za domaći turizam?
To je jedan od načina, ali definitivno u ovom momentu možda jedini da se pomogne u oblasti hotelijerstva i turizma s obzirom na to da znamo da kretanje turista nije nešto što možemo očekivati ove godine ni približno u onoj mjeri kao prethodnih. Moramo se oslanjati na domaće resurse. Isto tako znamo da su naši građani, koji bi eventualno otišli na odmor u druge krajeve, takođe, ograničeni po pitanju kretanja. Prema tome, vidim šansu u turističkim vaučerima i mislim da su institucije uradile dobar posao po ovom pitanju. Ne možemo reći da li će to biti apsolutno uspješno, ali u svakom slučaju to će biti jedan od načina da im pomognemo. Ljudi koji rade u sektoru turizma su jako zahvalni na tome, a osim njima, ovim ćemo pomoći i građanima. Postoje određeni komentari da to nije trebalo raditi i da bi bilo bolje da smo podjelili građanima po 100 KM. Upitala bih: “Pa dobro, ako ne pomognemo turističkim radnicima i hotelijerima da sačuvaju svoja radna mjesta, ko će onda isplaćivati plate, plaćati poreze i doprinose, te na taj način puniti budžet, ali isto tako i fondove socijalne sigurnosti”. Ako toga nema onda postavljam pitanje kako ćemo isplaćivati penzije, boračke dodatke i drugo. U pitanju je dobra inicijativa i dobar plan, koji će pomoći zaposlenima u tim sektorima da prežive ovo teško vrijeme i na neki način kompezuju nedostatak stranih turista.
Nisu identifikovane ni žrtve ni zločinci
Posljednja posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske sazvana je kao reakcija na Rezoluciju o poštivanju žrtava fašističkih režima i pokreta, koju je usvojio Predstavanički dom Parlamentrane skupštine BiH, za koju smatramo da oni koji su je usvajali nisu posvetili dovoljno pažnje toj temi. Naknadno je ubačen dio koji se odnosi na “jasenovačku građu” i vjerovatno je to bio i cilj te Rezolucije, dok je istovremeno napravljena velika nepravda prema onima koji su stvarne žrtve ustaškog režima. U toj Rezoluciji nisu identifikovane ni žrtve ni zločinci. Pribjeglo se jednom prilično neutralnom ili opštem terminu umjesto da se ciljano kaže šta je problem i ko zaslužuje pažnju. Najveći problem je u tome što Srbi, koji su bili najveća žrtva, nisu dobili pažnju koju zaslužuju. To je samo jedan uopšten akt kojim se htjela privući pažnja. U suštini, tom Rezolucijom nije poslana prava poruka i mislim da se njenim slanjem u Evropski parlament ne bi dobila prava informacija o razmjerama svih strahota koje su ovdje preživeli razni logoraši, među kojima su Srbi bili najveći stradalnici.
Migranti ogroman problem za BiH
Problem oko migranstke krize je daleko dublji nego što izgleda na prvi pogled. Upozorenja bivšeg ministra bezbednosti Fahrudina Radončića da SDA neće da sarađuje po pitanju migranata je ozbiljno pitanje. Umesto da ta stranka pokloni povjerenje svom ministru, koji ukazuje na određene neregularnosti, oni poklanjaju poverenje nekoj državi koja neće da pošalje povratnu informaciju o njihovim državljanima koji su došli kao migranti u BiH. Neće da kažu ko su oni, da li su bezbjednosno rizični, da li su učestvovali u terorističkim napadima ili u nekim vojnim akcijama. Razumijem zašto je Radončić podnio ostavku. On je ukazao na vrlo ozbiljnu stvar, a to je da u ovu državu ulaze migranti i da nemamo saradnju s njihovim matičnim državama po pitanju utvrđivanja identiteta. Ovo nije humanitarna priča već ozbiljan problem o kojem, ponovo, ove razne diplomate koje rade u BiH žmire na jedno oko. Zašto to rade? Pričaju nam kako trebamo da budemo solidarni i primimo migrante u Republiku Srpsku. Ako su bezopasni, pa što ih oni ne prime u svoje države? Imaju bolje službe, bolju ekonomsku i socijalnu sliku. Šta je problem? Nema smještanja migranata na teritoriji Republike Srpske. To nećemo dozvoliti. Od institucija na nivou BiH tražimo apsolutno ozbiljnost u smislu provjere identiteta, utvrđivanja bezbjednosne istorije i svega drugog što je vezano za svako lice koje ovdje dolazi.
(srpskainfo)