Cvijanović je ocijenila da u BiH postoji strani faktor koji želi da sruši svaki dogovor domaćih izabranih predstavnika, što rade godinama pretvarajući se da su prijatelji, a ustvari ne čine ništa dobro BiH.
– Glume da su oni domaće institucije, da oni treba da donose odluke i da se u njihovim rukama nalazi sudbina ove zemlje, a ne u rukama naroda koji ovdje žive i onih koje je narod izabrao u institucije da upravljaju procesima i nose odgovornost – rekla je Cvijanović.
Ona je navela da se sada u BiH bave pitanjem imovine kao nekim prvorazrednim teškim političkim pitanjem, te podsjetila na dogovor od prije više od deset godina o vojnoj imovini kada su stranci pritiskali bošnjačke političare da od toga odustanu.
Cvijanović je istakla da bi bilo logično da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše.
– Ali, ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH. To što glume da su prijatelji – nije tačno, nisu. Prijatelji su oni koji nas podstiču da zajedno dogovorimo ono što je za sve nas dobro, a ne za jednog. Srećom ima i takvih, nisu svi neprijatelji – rekla je Cvijanović.
NA PUTU KA EU POŠTOVATI USTAVNU STRUKTURU BiH I NjENE NADLEŽNOSTI
Navodeći da je sastanak članova Predsjedništva BiH sa evropskim zvaničnicima u Sarajevu protekao u dobroj atmosferi, Cvijanović je rekla da je tom prilikom ukazala na činjenicu da je važno poštovati ustavnu strukturu BiH i njene nadležnosti, istakavši važnost poštovanja dogovora postignutog u Laktašima.
Ona je istakla da je od evropskih zvaničnika tražila da i oni sa svoje strane urade ono što je potrebno, a prvenstveno da stave do znanja onima poput OHR-a i pojedinih stranih faktora koji uporno ruše unutrašnje dogovore da je važno da postoji domaći dogovor.
Prema njenim riječima, ovo će biti godina u kojoj će EU imati neka svoja unutrašnja pitanja, te da će prioritet biti kampanja i izbori za Evropski parlament, a ne kandidatski statusi ili otpočinjanje pregovora sa nekim od zemalja koje pretenduju na članstvo.
Ona je ocijenila da su ovim sastankom u Sarajevu predstavnici EU htjeli podstaći BiH da otvori pitanje pristupanja EU, dodavši da je Unija trebalo da postavi sebe kao jedinog kredibilnog partnera kada je riječ o pristupanju BiH evropskoj porodici.
– Ukazala sam da je proces evropskih integracija vlasništvo svih u BiH i da nema ekskluziviteta. Za Republiku Srpsku nikada nije problem kada se mi dogovorimo da jedan predstavlja usaglašene stavove. Pozvala sam se i na praksu Belgije u kojoj su po sistemu rotacije zvaničnici izvještavali EU o važnim pitanjima – istakla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.
S tim u vezi, kaže ona, BiH može da funkcioniše na taj način jer su jasno propisane nadležnosti svih nivoa vlasti i jasan je sistem koordinacije.
– Nije u redu da se pozivamo na neke primjere, a da nam pritom govore da mi, ipak, nismo Belgija ili Njemačka. To nije korektno, to su dvostruki standardi – rekla je Cvijanović, dodavši da pojedini iz EU očekuju odustajanje od koncepta konstitutivnosti.
– To ne može funkcionisati na taj način, niti mogu očekivati da odustanemo od toga. Ono što imate treba da stavite u funkciju i da to dobro iskordinišete i dobijete konačni rezultat. U suprotnom, sve je gubljenje vremena – istakla je Cvijanović.
Ona smatra da su geopolitičke okolnosti natjerale EU da mijenja stav kada je riječ o početku pregovora i dodjeli kandidatskog statusa pojedinim zemljama i dodala da postoji nekoliko država članica koje imaju rezervisan stav kada je riječ o proširenju Unije.
– Dali su “zeleno svjetlo” za pregovore državi koja efektivno ne vrši vlast na cijeloj svojoj teritoriji. Kako misle provesti odluke i zakone? To sam i njima rekla. Ne želim loše da zvučim, ali prosto konstatujem određene stvari – navela je Cvijanović.
Ona je rekla da je posebno rigidan stav EU kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana jer postoje očekivanja da ih postave u mikrokontekst.
– Treba da poštujemo opšte smjernice i direktive EU, ali nemojte nas tjerati da mijenjamo način života i razmišljanja. Nekada se predstavnici EU nerealno ponašaju u okviru svega toga – navela je Cvijanović.
IZBACITI BiH IZ EVROPSKOG PROCESA ILI SVESTI OHR U OKVIR MEĐUNARODNOG PRAVA
Srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je sagovornicima na sastanku u Sarajevu ukazala i na poziciju visokih predstavnika u BiH koji su donosili i nametali zakone iako im ta mogućnost Ustavom nikada nije data, te navela da je Kristijan Šmit dodatno zakomplikovao situaciju jer on nema čak ni legitimitet Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji je jedini nadležan za imenovanje visokih predstavnika u BiH.
– Mi ovdje imamo činjenicu da su pojedinci djelovali mimo mandata kojeg su dobili. Sada je situacija još komplikovanija s pojednicem koji se zove Kristijan Šmit. Bavi se stvarima za koje nema mandat po međunarodnom pravu, a s druge strane imate situaciju da on nije ni prošao proceduru imanovanja – naglasila je Cvijanović, dodavši da je o tome govorila s ciljem da se problem riješi a ne da se stvari zakomplikuju.
Ona je konstatovala da jedna zemlja ne može biti član UN ako je protektorat, ako nije suverena i ne upravlja procesima.
– Ili nas izbacite iz UN ili ovog čovjeka sklonite ili zadržite u okviru međunarodnog prava. To nije bezveze napisano u Dejtonu, jer je u suprotnosti s radom UN da imate protektora koji nameće zakone, suspenduje Ustav i smjenjuje ljude – pojasnila je Cvijanović.
Ona je dodala da proces evropskih integracija na trpi nekoga ko nije demokratski izabran i uzurpira nadležnosti domaćih institucija, te da u vezi s tim neko treba jasno da se izjasni.
– Stvorite ambijent da taj neko može da funkcioniše u okviru svog mandata, da nije smetnja i smetalo. Važnija stvar, u okviru toga, je što visoki predstavnici u prošlosti, pa i ovaj sad koji se tako predstavlja, nisu predstavnici EU. On je tamo predstavnik strana. Nije čak mi međunarodne zajednice, zato što piše u Dejtonu ko je on i šta može da radi – ukazala je Cvijanović.
Prema njenim riječima, legitimno imenovani visoki predstavnik je onaj koji je izabran voljom domaćih strana, a uz potvrdu Savjeta bezbjednosti UN biran na tu funkciju. “Ovaj koji se sada tako predstavlja u BiH to nije”, istakla je Cvijanović.
ŠMIT GLUPIM IZЈAVAMA ŽELI DA PRIKRIЈE NEDOSTATAK LEGITIMITETA
Upitana da prokomentariše izjavu Kristijana Šmita da predsjednik Srpske Milorad Dodik treba da potpiše izjavu o, kako je rekao, lojalnosti državi BiH, srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je riječ o višestruko glupoj izjavi.
– Prvo, ne postoje izjave o lojalnosti koje bi potpisivao neki funkcioner u državi u kojoj je izabran. Drugo, ne postoji nikakav evropski put koji zahtijeva da bilo ko u Evropi ko želi da postane članica EU potpisuje izjave o lojalnosti svojoj državi. Treće, ko je Kristijan Šmit da on govori u ime institucija EU koje nikada nisu rekle da bi takva glupost bila nekad zahtjev za kretanje ka EU – navela je Cvijanović.
Ona je konstatovala da Šmit traži sebi posla zato što mu nedostaje legitimiteta i legaliteta, ali da Republika Srpska i njeni predstavnici nisu krivi što on to nema, već zato što mu ukazuju na to.
– Rekla bih da su to izjave koje su date iz očaja, iz nastojanja da taj očaj prevaziđete time što ćete izreći nešto i poslati neki zahtjev koji ne znam ni ja šta pokazuje. To sve zajedno govori da oni ne znaju šta će ovdje i šta treba ovdje da rade. Ne mogu da izađu na kraj sa jednim problemom koji su sami stvorili, jer nisu probleme napravili ljudi koji žive u BiH – konstatovala je Cvijanović.
USTAVNI SUD BiH PREUZEO ULOGU VISOKIH PREDSTAVNIKA
Govoreći o Ustavnom sudu BiH, ona je rekla da je Republika Srpska u više navrata predlagala rješenja, ne s namjerom da ruši BiH ili Dejtonski sporazum, nego da bi bila napravljena kredibilna i odgovorna institucija.
Ona je dodala da su očigledno nekadašnje igre sa terena OHR-a prebačene na teren Ustavnog suda BiH, jer je svijet uvidio da je strašno da pojedinac donosi zakone ili smjenjuje ljude.
– Napravili su trik i prebacili na Ustavni sud BiH koji je počeo da produkuje odluke kojima u suštini nisu štitili Ustav i ustavno uređenje nego su ga rušili, odnosno mijenjali ga nekim svojim odlukama – istakla je Cvijanović.
Ona je ponovila da je Srpska predlagala da se napravi institucija koja neće zloupotrebljavati svoju poziciju, da bude bez stranih sudija, jer u BiH ima dovoljno pametnih i edukovanih ljudi koji znaju šta je ustavno pravo.
– Pokušavali smo da BiH damo dozu suverenosti koju sve ove godine nema. Oni koji mrze Republiku Srpsku su to okrenuli pa rekli – “e, ovi ruše BiH”. Ne. Mi pokušavamo da damo kredibilitet državi koja nema kredibilitet. Kažu da rušimo dejtonske institucije. Ne. Pokušavamo da damo suverenitet institucijama i državi, jer ta država nema suverenitet sve dok njome tamburaju stranci – rekla je Cvijanović.
Ona je dodala da i sam evropski put podrazumijeva da domaće, demokratski izabrane institucije u punom kapacitetu treba da preuzimaju obaveze i izvršavaju ih.
– Sve smo uradili sa aspekta kredibiliteta i integriteta države, vraćanja suvereniteta i konačno pozicioniranja nas na evropskom putu onako kako je EU to propisala – rekla je Cvijanović.
Ona je napomenula i da izmjena pravilnika kojim je omogućeno donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez sudija iz Republike Srpske pokazuje dokle ide njihova samovolja i da je riječ o političkoj mašineriji koja radi sve, samo ne poštuje i ne brani Ustav od neustavnih ataka.
– Ustav je rekao kako se popunjava Ustavni sud. Činjenica da taj sud funkcioniše na način kako nije propisano i nema broj sudija koliko treba da ima jasno pokazuje koliko ne poštuju Ustav – ukazala je Cvijanović.
NAKON IZBORA U AMERICI I ZA EVROPSKI PARLAMENT OČEKUЈEM RAZUMIЈEVANjE ZA BiH I ZAPADNI BALKAN
Govoreći o predstojećim izborima za Evropski parlament i u SAD, Cvijanović je rekla da ne vjeruje da će doći do nekih velikih političkih zaokreta, ali može do bitnih.
– Očekujem da u Evropskom parlamentu sjede ljudi koji razumiju kompleksnost evropskog kontinenta, poziciju Zapadnog Balkana i globalna kretanja, koji će donositi mudre odluke, a ne odluke kojima će ranjavati građane država članica EU – rekla je Cvijanović.
Ona je dodala da se može prepoznati da se nekim strukturama, koje su na vlasti u pojedinim važnim državama članicama, ljulja taj politički teren, da nisu izvršili svoj zadatak ni prema građanima ni prema Evropi.
– Što se tiče SAD, voljela bih da tamo, nakon izbora, bude struktura koja neće počinjati nove ratove, neće tretirati Zapadni Balkan na način kako smo sada tretirani, koja će se osvijestiti i reći da je važno da promovišemo mir i zajedništvo i da ne treba gušiti identitetske razlike već ih njegovati da bi činile ambijent u kojem možete dobro ekonomski da prosperirate – rekla je Cvijanović.
POKRET NESVRSTANIH – POSTOЈI RAZUMIЈEVANjE I ЈAKA POTREBA DA SE ODRŽE
Govoreći o boravku na 19. Samitu šefova država i vlada zemalja Pokreta nesvrstanih u Kampali, Cvijanović je rekla da je na tom veoma značajnom skupu bila prepoznatljiva potreba za okupljanjem zemalja Pokreta nesvrstanih, kao i za solidarno djelovanje.
– Oni imaju svoje radne grupe, zna se na koji način se rješavaju određena pitanja. Veliki broj članica Pokreta nesvrstanih zasigurno mogu u Generalnoj skupštini UN izglasati rezoluciju kakvu žele jer imaju većinu. Sada zavisi kakva su njihova partnerstva sa onima sa kojima su blokovski, zvanično ili nezvanično, da tako kažem, podijeljeni ili povezani. Ali, u suštini, vidim tu neku potrebu da se održe. Prvo, postoji razumijevanje. Vi sad kad pogledate regionalno poslagane zemlje koje su tamo, vidite da one definitivno imaju svoje zajedničke probleme i traže partnera ko može da im pomogne da riješi te probleme. Onda pogledate i na drugi način, ne morate to da posmatrate samo regionalno, već i po određenoj tematici možete da prepoznate – rekla je Cvijanović.
Ona je navela da u Pokretu nesvrstanih ne vidi udarnu pesnicu, ali vidi konzistentno trajanje nečega što nije izgubilo smisao pogotovo danas kada je uzavrela planeta i otvoreni brojni procesi, i niko ne zna gdje se sve to kreće.
– Nasuprot tome, u Pokretu nesvrstanih vidite i neku smirenost i potrebu da se stvari rješavaju kroz dijalog, nemiješanjem, nepodsticanjem rata, niti učestvovovanjem u bilo kakvim ratovima. Imate tu neku dimenziju. Činjenica je da je tamo isto brojna grupa onih koji se još “liječe” decenijama nakon oslobađanja od kolonijalnih vlasti. Oni pokušavaju da uspostave svoje sisteme, nastoje da ojačaju svoju ekonomiju – rekla je Cvijanović.
Ona je naglasila da joj je prisustvo Samitu Pokreta nesvrstanih bilo odlično iskustvo, dodajući da je prošle godine bila na sastanku Pokreta u Azerbejdžanu.
– Veoma sam zadovoljna što sam stekla to značajano iskustvo, razgovarala sa mnogo ljudi i razmijenila mišljenja o značajnim temama. Takođe, Afrika je veoma zanimljiva i njihova pjesma i ples pokazuje da su oni ljudi veselog i otvornog duha, spremni da prevazilaze određene nedaće s kojima se susreću. Ali, definitivno to je jedan drugačiji ambijent. Meni je ovo prvi boravak u Africi i moram reći da sam na neki način impresionirana, a na neki način mi je to otvorilo neka pitanja i dileme za budućnost – rekla je Cvijanović.
(Srna – Foto: Arhiva)