Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je neophodno reformisati Robne rezerve i Civilnu zaštitu Republike Srpske.
Tokom skupštinske rasprave o prijedlozima zakona Vlade Republike Srpske za sanaciju štete od poplava u Srpskoj, Cvijanovićeva je rekla da Robne rezerve nikada nisu imale funkciju koju bi trebalo da imaju u jednom ozbiljnom sistemu.
Ona je rekla da je saglasna sa prijedlogom opozicije da se izvrši reforma Robnih rezervi, ali je demantovala njihove navode o postojanju kriminalnih radnji u Robnim rezervama Srpske.
Cvijanovićeva je pozvala opoziciju da Vladi Srpske javno podnese bilo kakvu odluku Republičkog štaba za vanredne situacije koja nije donesena u skladu sa zakonom, te objelodani navodne kriminalne radnje ljudi u Robnim rezervama, ako sve to postoji.
Ona je rekla da su netačne tvrdnje opozicije da su nabavke vršene na pogrešan način, ističući da su sve nabavke vršene u skladu sa zakonom.
Cvijanovićeva je rekla da ne postoji nijedno mjesto u koje za vrijeme poplava u Srpskoj nije otišla hrana, higijenski paketi i ostala pomoć koja se mogla dostaviti putem, čamcem ili helikopterom.
Ona je rekla da su netačni navodi opozicije da je Vlada Srpske kasno proglasila vanrednu situaciju i dodala da je saglasna sa tim da se izvrši analiza rada nadležnih institucija za vrijeme poplava.
“Najvažniji resuri – obuka ljudi, planiranje situacija, procjena ugroženosti, formiranje jedinica timova, alarmiranje stanovništva, obezbjeđivanje prvih evakuacija i spašavanja ljudi su stvari koje se vezuju za lokalni nivo vlasti”, istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je rekla da u mjestima gdje lokalna vlast nije radila svoj posao, taj posao su radili republički organi, a opozicija je to prikazivala kao uzurpaciju lokalne vlasti i uvođenje vojne uprave, prijeteći kako će to tužiti visokom predstavniku i međunarodnoj zajednici.
Ona je rekla da je onda kada je proglašena vanredna situacija čitav jedan dan bio problem da lokalna vlast u Doboju prihvati pomoć Republičkog štaba i povjerenika za vanredne situacije.
Premijer Republike Srpske je podsjetila da je vanredna situacija od poplava ukinuta za cijelu teritoriju Republike Srpske, ali da je ostala na snazi u opštinama koje su pogođene poplavama.
Govoreći o primjedbama opozicije na članstvo predstavnika Vlade u Upravnom odboru Fonda solidarnosti, Cvijanovićeva je rekla da je logično da ministri budu u Upravnom odboru, jer se radi o oblastima koje su direktno vezane za pojedine resore u Vladi.
Ona je podsjetila da je predviđeno da u Upravnom odboru ovog fonda budu i predstavnici lokalne zajednice, predstavnik zaposlenih i međunarodnih kreditora.
Cvijanovićeva je rekla da finansiranje Fonda solidarnosti najvećim dijelom treba da ide iz povoljnih međunarodnih kredita i u tu svrhu već su vođeni razgovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Svjetskom bankom.
“Doprinos solidarnosti i opterećenje nije nikome draga mjera, ali ovo je minimalni dio u Fondu solidarnosti, dok će se veći dio finansirati kroz povoljne međunarodne kredite u periodu 20, 25 i 30 godina”, napomenula je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da Vlada zalaže da se javno objavljuju svi podaci o radu Fonda solidarnosti.
Cvijanovićeva je rekla da nije moguće da dođe do zloupotrebe platnog sredstva – vaučera, ističući da će to najvjerovatnije biti odgovarajuća zaštićena platna kartica koju će građani moći koristiti na teritoriji Republike Srpske.
“Ova kartica moći će se koristiti za različite usluge i to ćemo dodatno definisati, ali će se moći kupovati različita roba, namještaj i sve ono što je potrebno građanima Srpske da se vrate u svoje kuće”, istakla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o spiskovima ljudi i procedurama dodjeljivanja ove pomoći, Cvijanovićeva je rekla da to zavisi od parlamenta Srpske kada će usvojiti zakon, a zatim podzakonske akte, koja su spremni i na kojima se radi u saradnji sa socijalnim partnerima.
“Nećemo određivati koja su to prodajna mjesta, fabrike, prodavnice, već će se to raditi u saradnji sa socijalnim partnerima, koji su svi uključeni u tu priču”, pojasnila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je odbacila mogućnost da dođe do zloupotreba spiskova oštećenih u poplavama, ističući da će prioritet u odšteti imati onaj koji ima stambeni objekat u koji je ušla voda, a ne za garaže, podrume, vikendice i šupe.
“Lokalne zajednice su dužne dostaviti spiskove i odgovorne su za tačnost spiskova, a Vlada će kroz dva mehanizma kontrolisati tačnost spiskova”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da se od tih sredstava ne mogu praviti putevi, mostovi, rekonstruisati željeznica, jer su to mala sredstva za ove namjene.
“Mjere Vlade Republike Srpske su dobre, jer se njima interveniše prema čovjeku, privredi, a u njima postoji i socijalna dimenzija od 60 mjera, od kojih su 10 pretočene u zakone, a ostale su niz aktivnosti”, zaključila je Cvijanovićeva.