Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je Petar Kočić za svoj narod bio mnogo više od pisca, čemu su djelimično doprinijele političke i društvene okolnosti u okupiranoj BiH, a još više lični osjećaj patriotizma i pravdoljubivosti koji su bili njegova najsnažnija ideja vodilja.
Cvijanovićeva je navela da se Petar Kočić, iako je umro mlad, ne dočekavši ni 40. godinu života, svojim bogatim i autentičnim literarnim djelom svrstao u red najvećih srpskih književnika 20. vijeka.
“Okupili smo se danas ovdje, u Stričićima, u čast našeg velikog Kočića koji je slavu svog voljenog, rodnog mjesta pronio daleko iza ovih proplanaka, brda i planina”, rekla je Cvijanovićeva u obraćanju na manifestaciji povodom “56. Kočićevog zbora” u Stričićima na Manjači.
Ona je navela da je Kočić za sobom ostavio Davida Štrpca, Tubu Majstorovića, Simeuna Đaka, Luju, Jablana i mnoge druge živopisne likove, zahvaljujući kojima smo upoznali njegovo Zmijanje, Manjaču, Krajinu, ali i karakter naroda koji na ovom poneblju živi.
“Čovjek svog kraja i roda, kako je Kočića opisao veliki Ivo Andrić, govorio je iz duše srpskog seljaka, ali i cijelog naroda, obespravljenog i pritisnutog stegama austrougarske okupacione uprave. Zbog toga je i ostao upamćen, ne kao političar ili poslanik u Zemaljskom saboru, što uz njega zvuči isuviše formalno, već kao autentični narodni tribun koji je istinski osjećao puls svoga roda, čije su ga sve rane boljele”, istakla je Cvijanovićeva.
Beskompromisno se boreći za slobodu i pravdu, još od gimnazijskih dana u Sarajevu, rekla je predsjednik Srpske, Kočić je podnio ogromnu ličnu žrtvu, dijeleći sudbinu svog naroda zapadno od rijeke Drine.
Ona je istakla da je Petar Kočić proganjan, hapšen i zatvaran zbog svog imena, krajiškog prkosa i oštrog pera kojim se suprotstavljao tuđinskoj vlasti.
“I sve vrijeme dok govorim o Kočićevom životu, periodu austrougarske okupacije i borbi srpskog naroda za slobodu, izgleda mi kao da je u BiH vrijeme u tom periodu stalo”, ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je, kao nekada Benjamin Kalaj, do juče u Sarajevu sjedio Austrijanac sa diktatorskim ovlaštenjima i neskrivenim antisrpskim raspoloženjem, što je i dokazao pred kraj mandata, nametnuvši zakon kojim se Srbima pokušava oduzeti sloboda misli i izražavanja, pravo na prošlost, sadašnjost i budućnost.
“Ali, postoji i jedna bitna razlika. Danas imamo Republiku Srpsku, za koju smo se teškom mukom izborili i koja je jedini garant opstanka srpskog naroda na ovim prostorima. Imamo slobodu, o kojoj je Kočić sanjao, i ne moramo da je osvajamo, već da je očuvamo”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je konstatovala da je Republika Srpska odraz naših najsvjetlijih slobodoljubivih težnji, uvjerena da bi Kočić danas bio ponosan na našu i svoju otadžbinu.
“Zbog toga je dužnost svih nas da čuvamo Republiku Srpsku, da je gradimo i budućim generacijama predamo snažniju i razvijeniju nego što je danas. I kada kažem dužnost, mislim na našu djecu, one koji će tek doći, ali i na slavne pretke koji su nam svojom borbom ostavili jasan putokaz i osvijetlili put ka slobodi. Petar Kočić je svakako jedan od njih. Živjela sloboda, živjela Republika Srpska”, poručila je Cvijanovićeva.
SRNA