Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodi da je jasno da pitanje imovine nije u nadležnosti BiH i to je definisano Dejtonskim sporazumom i Ustavom, kao što u nadležnosti nije ni odlučivanje po tom pitanju.
“Ne samo da je to verifikovano i potvrđeno Dejtonskim sporazumom nego je to neko prethodno stanje. Pitanje imovine je već prethodno riješeno. Onog momenta kada smo dobili Dejtonski sporazum mi smo unijeli ono što imamo u jedan novi aranžman koji jeste neka nova, drugačija BiH koja funkcioniše na sasvim drugačijem unutrašnjem uređenju nego što je to nekada bio slučaj dok je bila sastavni dio bivše države, Jugoslavije”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je važno da su postojale i ranije odluke tog istog Ustavnog suda koji se bavio pitanjem imovine i različito je odlučivao, podsjetivši da je prije desetak godina tema bila i vojna imovina koju su pojedini pokušali uknjižiti na Ministarstvo odbrane.
“Mi smo tada postizali i određene sporazume. Kako da ta vojna imovina, odnosno ono što se nalazi na teritoriji entiteta, da na korištenje Ministarstvu odbrane? Tada smo u Republici Srpskoj imali drugačije koncepte i pristupe tom pitanju u odnosu na Federaciju BiH, a to je da se vojna imovina ne može knjižiti ili preknjižiti na nekog drugog i dati mu vlasništvo, ali da može da koristi dok god postoji potreba za tim. U Federaciji je bio dominantan stav da vojna imovina treba da se ustupi, da se promijeni titular i da se preknjiži”, podsjetila je Cvijanovićeva.
I tada su, navela je Cvijanovićeva, stranci, isti oni koji i sada pričaju da se to pitanje treba regulisati na nivou BiH i da se onda dijeli entitetima, insistirali da se uslovi preknjižavanjem imovine sa entiteta na BiH da bi je koristilo Ministarstvo odbrane.
“Ne možete vi tražiti da odustanete od nečega ako niste vlasnik toga ili da tražite da preknjižite ako je uknjiženo već kao vaše vlasništvo. Iz ovoga se jasno vidi koliko ima eksperimenata samo u tih deset godina. Prvo se prizna da to pripada Republici Srpskoj, pa onda tražite da se odreknemo toga i damo nekome drugom u vlasništvo i tako ga knjižite. Kompletna zamjena teza”, ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da je stvar jasna i mišljenje je da Republika Srpska treba da ima principijelan odnos, a to je da je imovina već poznata stvar koja po Ustavu nije u nadležnosti BiH.
“Imovina već ima zadate određene okvire, a u tim zadatim okvirima su i pitanja koja su sprovedena od procesa privatizacije, koje smo imali odvojeno u dva entiteta i mnoge druge stvari. Velika politička priča o imovini neće nas nigdje odvesti zato što smatramo da je to pitanje riješeno”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da postoje oni koji tumače da se knjiženjem imovine na BiH jača BiH i da se postiže kompaktnost tvrdnjom da BiH treba da bude mjesto na kojem će se regulisati to pitanje.
“Međutim, pitanje imovine je završena stvar još u Dejtonu i ti nekada visoki predstavnici koji su stavljali određene zabrane na raspolaganje imovinom radili su to zato što znaju da imovina pripada Republici Srpskoj, tako da je to bilo naravno nepotrebno. Dovelo nas je do brojnih problema, ali postojala je jasna identifikacija da to pripada entitetima. I sad odjednom kažu pripadaće kada vam mi to dodijelimo. Pa, ne možete nam dodijeliti kada je već dodijeljeno i već nam je to riješeno Dejtonom, a i prije toga je to bilo realno stanje”, naglasila je Cvijanovićeva.
IZ BiH DAVNO TREBALO DA ODU I STRANE SUDIJE I OHR
Govoreći o mogućnosti odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH i Kristijana Šmita kojeg Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika, te zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika /OHR/, Cvijanovićeva je u intervjuu Srni istakla da su davno trebali da odu, dodavši da je pitanje stranih sudija trebalo da bude prošlost pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
“Međutim, postojale su velike težnje i želje u okviru političkog Sarajeva da se strane sudije zadrže kao mehanizam ili instrumentarijum za donošenje određenih odluka koje će biti protiv Republike Srpske, a na fonu onoga što su bili tada, a i sada su ostali, apetiti političkog Sarajeva”, istakla je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o visokim predstavnicima, ona je rekla da su oni prepoznati kao dejtonska kategorija, ali i da zna da čita taj dokument u kojem nema nadležnosti koje su sebi pribavili bivši visoki predstavnici i uzurpirali Ustav.
“Što se tiče Kristijana Šmita, tu postoji još dodatni problem, a to je problem legitimiteta, s obzirom na to da nije prošao predviđenu proceduru. Čak je i taj isti Ustavni sud u kojem sjede strane sudije nekada, u jednoj svojoj odluci upozorio i rekao da visoki predstavnik treba da prođe kroz tu proceduru, da bude verifikovan odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN. I iz ovog primjera vidljivo je koliki je ovdje nesklada samo u okviru jedne institucije”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da to nije nikakva novost, s obzirom na to da znamo da strane sudije u Ustavnom sudu BiH podnose račune OHR-u, što su u svojim memoarima potvrdili i oni bivši koji su otišli iz BiH.
“I još neki su se vrlo negativno izrazili o praksi odlazaka po mišljenje da bi dali određeni stav, pa onda i ono što mi vidimo svojim očima i slušamo svojim ušima je činjenica da oni uopšte ne brane Ustav i ustavnost nego nastoje da kreiraju neka nova pravila”, rekla je Cvijanovićeva.
Osim što su trebali da odu i jedni i drugi, Cvijanovićeva je navela da je uloga visokog predstavnika bila da koordiniše, pomaže, doprinosi u posredovanju i razgovorima, a ne da pravi haos, nered, interveniše, smjenjuje ljude, donsi zakone i interveniše u Ustav.
“To su sve apsolutno neprihvatljive stvari”, konstatovala je Cvijanovićeva, dodavši da će prije otići Kristijan Šmit nego strane sudije.
Ono što je realna politička slika, ističe Cvijanovićeva, jeste da postoji velika lobistička aktivnost bošnjačkog faktora kada je riječ o Šmitu koji zato pokušava s njima da igra i tamo i ovamo i da ih malo odobrovolji.
“To je preneseno i na međunarodni teren. U suštini, sada oni žele da se otjera Kristijan Šmit koji je ovaj put napravio nešto što nije odgovaralo Bošnjacima nego Hrvatima. To su sve katastrofalne stvari. Prvo da zloupotrebljavate tako nekog, drugo da taj neko uopšte misli da ima nadležnost i ovlaštenja da u državi u kojoj imate legalno i legitimno, na fer i demokratskim izborima, izabrane organe dođe i glumi kako je iznad njih”, istakla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila i na obraćanja visokih predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN gdje, kako je rekla, lažu i petljaju godinama, pričajući neku priču da bi opravdali svoje postojanje, velike plate, mešetarenja, kao i one koji stoje iza njih, igraju se s njima kao sa lutkama u pozorištu i naređuje da rade sve kontra demokratije, civlizacije i normalno uređene pravne države.
“Ne možete vi glumiti da to ne vidite. Imate odgovornost prema ljudima koji su vas birali, to su sve stvari koje se ovdje dešavaju, koje su nenormalne. Što se mene tiče, i jedni i drugi su trebali davno da odu i da se ovdje konačno vrati sistem odlučivanja u pravom smislu riječi, da on bude u institucijama i da njime upravljaju oni kojima je narod dao povjerenje, a ne da se s nama igraju kao s ping-pong lopticom i prave razne ekspertimente u kojima su jedne godine rekli jedno, sljedeće drugo. Oni sjede tamo negdje i stalno smišljaju određene pakosti, smišljaju razna čuda da bi nas ubijedili da je relevantno njihovo postojanje i relevantnije od nas koji ovdje živimo, biramo svoje predstavnike i donosimo odluke u okviru institucija”, rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, relevantni su samo ljudi koji ovdje žive i oni koji ih predstavljaju jer su dobili demokratski mandat na izborima, da rade i upravljaju procesima.
Na pitanje da li u BiH može zaživjeti politički dogovor, srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH istakla je da može onda kada ne bude političkih mešetara koji svoje mišljenje kreiraju na drugim mjestima i koji glume da su iznad demokratskih institucija, tvrdeći da imaju mandat od nekoga spolja.
“Neko ti naredi spolja da dođeš ovdje i mijenjaš Ustav, zakon, namećeš neka pravila, a institucije će to kao poštovati umjesto da su one te koje će mijenjati šta i kako treba i kada postignu dogovor. Mnogo važna stvar je i to što su oni osujetili sposobnosti domaćih zvaničnika da postižu unutrašnje dogovore zato što su bili adresa koja će biti na usluzi nekome, a biti protiv nekoga. Prolazili su filozofiju političkog življenja na taj način i što je najgore političkog funkcionisanja naših institucija. Za mene su to samo potvrde eksperimentisanja koje nas nigdje ne vodi”, pojasnila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je naglasila da uvijek daje prednost političkom dogovoru i smatra da treba razgovarati sa kolegama, predstavnicima svih naroda koji imaju mandate i koji su izabrani od naroda.
“Mi smo ti koji treba da kreiramo procese, pa makar nam trebalo i tri godine da se dogovorimo oko nečega, a kada se dogovorimo, to treba da bude naše vlasništvo i da postupamo na osnovu toga. Oni nas sprečavaju da mi to postižemo”, istakla je Cvijanovićeva.
SRNA