Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je sudbina srpskog stanovništva koje je preživjelo egzodus sa područja zapadnoslavonskih opština u hrvatskoj akciji “Bljesak” opomena institucijama Srpske da beskompromisno čuvaju slobodu za koju se narod izborio, kao i da budućnost kojoj se teži nikada ne smije biti popločana zaboravom.
Cvijanovićeva je podsjetila da je u zoru 1. maja 1995. počela agresija hrvatskih vojnih i paravojnih snaga na srpski narod Zapadne Slavonije.
“Prostor iznad ove pitome ravnice ubrzo je zasut artiljerijskim projektilima koji su uništavali sve pred sobom. LJudske živote, njihovu imovinu, kuće, vjerske objekte, kao i sve tragove postojanja srpskog naroda na ovom području”, rekla je Cvijanovićeva u Gradišci na obilježavanju 27 godina od egzodusa Srba iz Zapadne Slavonije.
Ona je napomenula da to nije bila klasična vojna operacija, niti frontovska bitka suprotstavljenih armija.
“Riječ je bila o napadu na teritoriju pod zaštitom snaga UN, kršenju svih relevantnih međunarodnih konvencija i običaja ratovanja. Riječ je bila o brutalnom etničkom čišćenju civilnog stanovništva sa njegovih vijekovnih ognjišta”, navela je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, oni koji su bili dužni da odvrate agresore i očuvaju mir na području Zapadne Slavonije, nijemo su posmatrali stradanje, ubistva i egzodus ljudi koje su bili obavezni da zaštite.
“Nebranjenu teritoriju za samo 36 sati prinudno je napustilo više od 15.000 Srba, a 283 osobe su ubijene ili nestale. Za nepuna dva dana akcije, stradalo je više od stotinu civila, a među njima 44 žene i 12 djece”, navela je predsjednik Srpske.
Ona je napomenula i da o varvarskom i genocidnom karakteru operacije “Bljesak” najslikovitije govori podatak da je najveći broj civila stradao prilikom bombardovanja izbjegličkih kolona od hrvatskih snaga.
“Pomračenim umovima nije bilo dovoljno protjerati. Kao i pet decenija ranije, sprovodili su smrtni kaznu nad onima kojima je jedina krivica bila njihova vjerska i nacionalna pripadnost. Trudili su se, koristili mnogim anticivilizacijskim metodama, ali u tome nisu uspjeli”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da život na kraju uvijek pobjeđuje, te da će natpis na spomeniku posvećenom žrtvama vječno podsjećati na činjenicu da “klasje Zapadne Slavonije danas niče u poljima i visovima Republike Srpske”.
“Mnogi od tih unesrećenih ljudi iz nepregledne izbjegličke kolone pronašli su svoj novi dom u Republici Srpskoj. Vrijedni Slavonci danas su naše komšije, sugrađani, radne kolege i prijatelji”, rekla je Cvijanovićeva.
Oni su, dodala je, ravnopravni građani Republike čijem razvoju, zajedno sa drugima, svakodnevno doprinose.
“NJihova sudbina naša je opomena da beskompromisno čuvamo slobodu za koju smo se izborili, ne uskraćujući je nikome drugom. NJihova bol dio je našeg kolektivnog sjećanja i zato ćemo se uvijek zajednički okupljati kako bismo odali počast žrtvama. Budućnost kojoj težimo nikada ne smije biti popločana zaboravom, već sjećanjem i poštovanjem prema stradalim sunarodnicima”, poručila je Cvijanovićeva.
SRNA