Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je duboko uvjerena da BiH može preživjeti samo ako bude decentralizovana, odnosno ako u njoj bude dovoljno mjesta i za Srbe i za Hrvate i za Bošnjake.
Cvijanovićeva je rekla da najveći problem predstavljaju upravo insistiranja na centralizaciji BiH.
Ona je podsjetila da su nadležnosti Srpske uskraćivane tokom mnogih godina kao rezultat direktnog miješanja međunarodne zajednice, posebno visokih predstavnika.
“Ako se uporedi originalna početna varijanta Dejtonskog sporazuma, jasno je da smo izgubili dosta nadležnosti koje su nasilno prebačene na nivo BiH, uz obrazloženje da će BiH tako postati bolja, funkcionalnija i ekonomičnija, ali dogodilo se upravo suprotno”, izjavila je Cvijanovićeva za rusku Federalnu novinsku agenciju /FAN/.
Ona je navela da je problematično to što na nivou BiH postoji more institucija koje nisu predviđene Ustavom, a koje troše ogromna sredstva koja, u stvari, treba da budu usmjerena ka entitetima.
“Tako da mi stradamo i finansijski. Mnoge nadležnosti su prosto prebačene, a BiH nije postala ni bolja niti efikasnija, nego samo skupa”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da u sferi pravosuđa odluke nameću institucije koje ne predviđa Dejton, kao što su Sud i Tužilaštvo BiH, iako u Dejtonu piše da pravosuđe treba da djeluje u institucijama entiteta.
“Mislim da smo načinili veliku grešku, jer moguće je da do kraja nismo bili svjesni koliko je ozbiljan problem u tom periodu kada su nametani slični zakoni i smanjivane nadležnosti Srpske. Ali, od tog vremena postali smo politički zreliji”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je u zemlji u kojoj nema dijaloga krajnje složeno govoriti o povratku nadležnosti ako će se druga strana tome protiviti, ali da ne gubi vjeru u to da će se to jednom desiti i da će svi doći do razumijevanja da BiH može zajedno da funkcioniše samo ako se vrati onoj matrici koja je predviđena Dejtonom.
Cvijanovićeva je rekla da su svi narodi u BiH, putem svojih političkih predstavnika, u svoje vrijeme dali saglasnost na BiH u skladu sa prvobitnim Dejtonskim sporazumom, sa Ustavom, gdje su jasno propisane nadležnosti, dok na ovakvu BiH u kojoj se u praksi realizuje ono što je suprotno Ustavu – nikada nije data saglasnost.
“Vjerujem da ćemo jednom dobiti mogućnost da vratimo neke nadležnosti i da će svi doći do razumijevanja da se nikuda ne može stići ako se jednostavno bude gurala `glava u pijesak` ili nasilno prisiljavalo da se `prolazi glavom kroz zid`”, rekla je predsjednik Republike Srpske.
Govoreći o pritiscima Zapada na Srpsku, počevši od pitanja integracija u NATO, antiruskih sankcija do priznavanja navodnog genocida u Srebrenici, pa do upotrebe sankcija, blokiranja računa, vojnih prijetnji Eufora i NATO-a i promovisanja zapadnih interesa preko fondova NVO i medija, ona je rekla da je sve to neki globalni obrazac koji se može vidjeti u regionu, pa tako i u BiH.
“Svi oni koji nameću narativ o `štetnom uticaju Rusije u svijetu` promovišu ga i ovdje. Što se tiče pritisaka, postoji uvijek jedna te ista grupa zemalja koje aktivnije promovišu integraciju BiH u NATO, kao i njenu centralizaciju. Prema mom mišljenju, najveći problem predstavljaju upravo insistiranja na centralizaciji države, a ja sam duboko uvjerena da BiH može preživjeti samo ako bude decentralizovana, odnosno ako u njoj bude dovoljno mjesta i za Srbe i za Hrvate i za Bošnjake”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da će se u centralizovanoj BiH realizovati “ofanzivni” pristup političkog Sarajeva ili političkih struktura van BiH koje nastoje da realizuju koncept u kojem će Bošnjaci ili muslimani koji su najmnogobrojniji narod, postati većina i politički.
“U tome ja vidim najveću opasnost”, poručila je Cvijanovićeva.
NE ČLANSTVU U NATO-u
Cvijanovićeva je istakla da Srpska podržava koncept saradnje sa NATO-om, a ne članstvo u toj alijansi.
Kada je riječ o političkom pritisku od NATO-a, ona je navela da države koje su najaktivnije u proširenju Alijanse najviše streme da usmjere BiH u tom pravcu, ali BiH je višenacionalna i Srpska je jasno izrazila svoju poziciju po tom pitanju.
“Srpska podržava koncept saradnje, a ne članstvo u NATO-u. Mi jasno branimo svoju poziciju, što je važno, jer BiH ne može da donosi takvu odluku bez nas”, navela je Cvijanovićeva.
Kada je riječ o nevladinom sektoru i onima koji treba da liše Republiku Srpsku nadležnosti, ona je istakla da se dešava isto što i na globalnoj svjetskoj sceni.
“Mnoge slične organizacije se koriste za podršku određenim institucionalnim pokušajima drugih država da utiču na situaciju u određenoj zemlji, tako da ne vidim po tom pitanju ništa posebno za BiH, jer se isto dešava na globalnom nivou”, rekla je Cvijanovićeva.
Međutim, ona smatra da je najvažnije za zaštitu Srpske sposobnost njenih institucija da ispunjavaju svoje obaveze, da štite sebe i imaju jasno definisanu poziciju, a pošto je to jasno i, kako je istakla, neprijateljima, oni napadaju institucije Srpske nastojeći da ograniče njihove mogućnosti, da finansijski obezvrijede Srpsku, te smanje priliv sredstava kako ne bi mogla da ispunjava svoje obaveze ili jasno promoviše svoju poziciju.
“Republika Srpska će ostati stabilna zajednica, jedina stabilna u okviru BiH. Imamo funkcionalne institucije i racionalnu ustavnu strukturu. Za Srpsku niko ne može da kaže da je neracionalna i komplikovana”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je Srpska uspješno primijenila rezultate izbora, za razliku od partnera na nivou BiH i Federacije i da, bez obzira na oduzete punomoći, u nekim sferama ostaje funkcionalniji dio BiH.
“Najvažnije je da se sačuvaju snaga i mogućnosti naših institucija, zbog čega naporno radimo na tome i tako čuvamo i štitimo Republiku Srpsku i njenu mogućnost da institucionalno odgovori na svaki izazov”, rekla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Republike Srpske je naglasila da se Srpska i sada nalazi pod institucionalnim pritiskom, ali ima mogućnosti da štiti sebe institucionalno, jer je Srpska snažna i stabilna.
“Bezuslovno za to su nam potrebni partneri koji nastoje realno da razumiju situaciju u BiH i uvaže Republiku Srpsku, njene institucije predviđene Dejtonom, kao i nadležnosti predviđene Ustavom”, rekla je Cvijanovićeva.
Srna