On je istakao da nezvanične potvrde o tome da je istraga otvorena postoje, ali da se Tužilaštvo nikada javno o tome nije izjasnilo, niti je do danas podiglo optužnicu u predmetu Dobrovoljačka.
Ustavni sud BiH je 17. januara 2018. godine prihvatio apelacije Bogdane Tomović, majke Zdravka Tomovića, i Gordane Gvozdenović, sestre Obrada Gvozdenovića, vojnika ЈNA koji su ubijeni 2. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, i naložio Tužilaštvu BiH da u roku od tri mjeseca odgovori na prigovore porodica Tomović i Gvozdenović, i da se izjasni zbog čega je istraga u slučaju Dobrovoljačka stopirana odlukom nekadašnjeg međunarodnog tužioca Džud Romana 2012. godine.
– Tužilaštvo BiH, uprkos odluci Ustavnog suda, ali i Krivičnom zakonu ove zemlje ostalo je nijemo na ratni zločin počinjen nad nevinim vojnicima u povlačenju od 1992. godine do danas. Upravo ta selektivna pravda i pokušaji da se samo jedan narod presudama Suda BiH i optužnicama Tužilaštva BiH učini odgovornim za sve strahote rata u ovoj zemlji, čine suživot u njoj nemogućim i izlišnim – rekao je Čubrilović, povodom godišnjice ratnog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
On je istakao da je svakome jasno da se čeka da i žrtve i svjedoci, ali i počinioci tog, kao i mnogih drugih zločina nad ЈNA i srpskim narodom u BiH, okončaju život prirodnim putem i da se istrage zatvore bez sudskih epiloga, podsjećajući na nedavnu smrt jednog od osumnjičenih za zločin u Dobrovoljačkoj – generala Armije RBiH Јovana Divjaka.
– Svima je potpuno jasno da je upravo pravosuđe u BiH najodgovornije za činjenicu da ovdje nikada nije i da neće doći do vraćanja povjerenja između u građanskom ratu sukobljenih strana. Kao što sam više puta rekao praksa rada pravosudnih institucija u BiH nažalost pokazuje da se preko optužnica i presuda pokušava definisati karakter samoga rata u BiH po kojem bi isključivo Srbi trebalo da budu odgovorni, a Bošnjaci amnestirani. Zato, između ostalog, nema ni optužnica ni presuda za ratni zločin u Dobrovoljačkoj – rekao je Čubrilović.