Ljeto je vrijeme obilja koje priroda nudi kroz raznovrsno voće i povrće, dozrelo uz pomoć sunca. Od jagoda i trešanja, preko marelica, breskvi, bobičastog voća, smokava, dinja i lubenica do grožđa. Vrijeme sazrijevanja grožđa, u kojem se priroda potpuno satkala, jeste od avgusta do oktobra, pa se odlično uklapa u kasnoljetnu i jesensku pripremu imunog sistema za hladnije dane, kad je organizam više podložan padu imuniteta i različitim infekcijama.
Od pamtivijeka je poznato da se na kraljevskim dvorovima grožđe posluživalo kao delicija te da je bilo omiljeno voće rimskih careva. Iako postoji više vrsta grožđa, crno je hranjivije i najbogatije vitaminima koji su organizmu prijeko potrebni.
Sastav
U svom sastavu crno grožđe puno je kalijuma, vitamina C, B1 i B6 te mangana. Osobe koje imaju problema s holesterolom i srčani bolesnici trebalo bi u većim količinama da jedu grožđe, pogotovo na visokim temperaturama.
Da je grožđe zdravo, potvrdile su i mnoge naučne studije koje su dokazale da pozitivno utiče na mentalno-fizičke funkcije mozga te smanjuje rizik od moždanog udara, a pritom i pomaže kod očuvanja srčanog mišića. Visoka koncentracija rezervatola pokazala se ključnom u ulozi sprečavanja malignih bolesti, ali i da može pomoći pri uništavanju već postojećih kancerogenih stanica.
S bakterijama u raznim oblicima se nažalost svakodnevno susrećemo, kao i sve većim problemom alergija, a i pri tome nam može pomoći redovno unošenje grožđa u organizam jer njegovi jaki antioksidansi imaju svojstva koja jačaju organizam u borbi protiv bakterija i alergija. Ukoliko imate problema s nesanicom, stručnjaci savjetuju da prije odlaska na spavanje pojedete nekoliko bobica grožđa jer ono u sebi ima svojstva koja povećavaju nivo hormona melatonina koji je neophodan za dobar san. Od grožđa možete dobiti pravu hranjivu tečnu poslasticu, ukusan sladoled, razne smutije, ali i crno vino.
Berba
Grožđe se bere od avgusta do novembra, zavisno od vremena dozrijevanja sorti. U vrijeme berbe treba da pazite da peteljka bude zelena, sve bobice jednake boje, zdrave i ne previše zbijene. Što je peteljka zelenija, grožđe će duže trajati.
Čuvanje
Želite li duže zadržati grozdove, raširite ih u nisku i široku korpu, tako da oko njega slobodno kruži vazduh. Ukoliko je grožđe jako zrelo, stavite ga u frižider u hermetički zatvorenu posudu ili vrećicu. Izvadite ga pola sata prije jela.
Želite li sačuvati nekoliko grozdova, otkinite bobice, prerežite napola i izvadite sjemenke. Napravite sirup tako da prokuvate 10 grama šećera na decilitar vode. Kada se sirup ohladi, prelijte bobice, zatvorite ih i stavite u zamrzivač. Posudu nemojte napuniti do vrha (ostavite barem dva cm od vrha). Tako spremljeno grožđe možete čuvati i do devet mjeseci.
Sjemenke zdravije od voća
Sjemenke grožđa su snažni antioksidansi koji blokiraju prerano starenje i bolesti kontrolisanjem slobodnih radikala. Poznato je da neki ekstrakti sjemenki grožđa imaju i do 50 puta veću nutritivnu vrijednost vitamina E i C. Oni takođe imaju antivirusna, antikancerogena svojstva koja osiguravaju cirkulaciju krvi.
Kada ne treba jesti grožđe
– Grožđe i sok od grožđa se ne preporučuju za čir želuca, dijabetes, kolitis, proljev i dizenteriju
– Izbjegavajte miješanje grožđa s mlijekom, krastavcima, dinjom, ribom, pivom, kiselom vodom i masnim jelima
– Ako imate pokvaren zub, grožđe ili sok od grožđa će intenzivirati kvarenje zuba
Izvor: Nezavisne novine