“Očekujem signal iz Republike Srpske da je mehanizam koordinacije usaglašen na svim nivoima”, rekao je Čović u Sarajevu.
On je potvrdio da je “nekome bio cilj da napravi problem u vezi sa mehanizmom koordinacije”, ali nije želio da precizira o kome je riječ.
Prema njegovim riječima, u procesu donošenja ovog dokumenta trebalo je da svi partneri pokažu mnogo više strpljenja i korektnosti, tim prije jer će mehanizam koordinacije sigurno, u skladu sa okolnostima, u narednom periodu biti mijenjan još nekoliko puta.
Čović je podsjetio da je mehanizam koordinacije jednoglasno usvojen u Savjetu ministara BiH još 30. jula prošle godine, kada je zaključeno da u roku od 60 dana treba izvršiti njegovo usaglašavanje, do čega nije došlo.
On je naglasio da sjednica Savjeta ministara, koja je održana 26. januara, nije bila tajna sjednica, i dodao da je tom prilikom usvojen prečišćeni, ali očigledno ne i usaglašeni tekst mehanizma koordinacije.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH zaključio je da je dio dogovora ispoštovan, a dio nije, tako da je osujećen plan da BiH preda aplikaciju za članstvo u EU do kraja prošle godine.
Čović je čin predaje zahtjeva za članstvo BiH u EU, 15. februara u Briselu, ocijenio kao veliko iznenađenje, pogotovo za mnoge skeptike, te izrazio uvjerenost da će još veće iznenađenje uslijediti naredne godine kada bi BiH trebalo da dobije kandidatski status.
On je najavio da će Predsjedništvo BiH u vrlo kratkom vremenu pokušati da uradi dvije veoma važne stvari – da usvoji strategiju za vođenje spoljne politike BiH, posao koji neopravdano kasni već niz godina, i da donese dokument pregled odbrane u BiH koji, između ostalog, tretira smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH i druga pitanja vezana za ispunjavanje uslova BiH za aktiviranje MAP-a /Akcioni plan za članstvo u NATO/.
Prema njegovim riječima, BiH očekuje da polovinom godine sa samita NATO-a u Varšavi stigne poziv za aktivaciju MAP-a, s tim da ne treba zaboraviti da uslove za taj status ne propisuje BiH, nego NATO.
U vezi sa statusom perspektivne vojne imovine, on je rekao da to ne treba da bude političko nego racionalno pitanje i da ga na taj način treba i riješiti do varšavskog samita. Čović je apelovao da svi ključni politički akteri u BiH ulože maksimum razumijevanja i volje u procesu izmjena Izbornog zakona BiH, posebno u dijelovima koji se tiču statusa grada Mostara, provođenja odluke “Sejdić i Finci”, izbora delegata u Dom naroda i drugo, kako bi te izmjene što prije bile upućene u parlamentarnu proceduru.
Govoreći o medijima, on je rekao da od njih očekuje samo jedno, a to je profesionalizam koji u sebi nosi i veliku odgovornost, ističući da je jedno od najvećih demokratskih ostvarenja u BiH upravo sloboda medija.
Čović, koji je i lider HDZ-a BiH, rekao je da je vladajuća koalicija u Federaciji BiH stabilna i da HDZ i SDA ozbiljno računaju na SBB BiH kao ravnopravnog parnera u započetim reformskim procesima. On je potvrdio da je BiH, kao odgovorna zemlja, odlučna da nastavi sa aktivnim učešćem u globalnoj antiterorističkoj koaliciji sa SAD na čelu.