Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je da su posljednje odluke koje je su donijele institucije Republike Srpske u skladu sa svim modernim i demokratskim tradicijama, te da je najgora opcija upasti u zamku priče koja odobrava protekcionizam, intervencionizam i nametanje statusa, što je godinama karakteristično za BiH.
Ćosić je izjavio Srni da je potrebno pokazati da je Srpska državotvoran entitet unutar državne zajednice koja se zove BiH.
-Taj entitet ima svoje institucije koje donose svoje zakonske odluke koje stupaju na snagu kada ih potpiše predsjednik Republike i objavi Službeni glasnik. Ne smijemo sebi dozvoliti da to tretiramo kao da je učinjeno nešto čudno i rizično. Mi povlačimo poteze koji su u potpunosti u skladu sa zakonima, Ustavom i ovlaštenjima koje institucije imaju – pojasnio je Ćosić.
Ćosić smatra da se jedino na taj način i mogu očuvati Ustav, zakoni i vladavina prava u zemlji, dok sve drugo predstavlja rizik da ovakve situacije postanu praksa, odnosno da neko drugi donosi odluke kako god želi.
On je upozorio da bi se po istom principu Ustavnog suda BiH, neko u Savjetu ministara ili u parlamentu BiH mogao dosjetiti da donese odluku da se omogući odlučivanje bez predstavnika Srba.
– Sada bi trebali da, uz uticaj nelegalnog i nelegitimnog visokog predstavnika, uvedemo protivzakonitu praksu u institucije sistema i to prihvatimo kao normalno. Ako to prihvatimo kao normalno, onda smo definitivno na srednji ili dugi rok izgubili Republiku Srpsku i ono što ona predstavlja – zaključio je Ćosić.
Ukaz predsjednika Srpske o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Srpske i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske objavljeni su u nedjelju, 9. jula, u Službenom glasniku Srpske.
Riječ je o Zakonu o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, kojim je onemogućeno objavljivanje odluka OHR-a i Kristijana Šmita u Službenom glasniku Republike Srpske, kao i o Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Srpskoj koji predviđa da se odluke ovog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.
Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je 1. jula da je “odlučio da neće stupiti na snagu” ova dva zakona, ali Šmit nije izabran za visokog predstavnika jer nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti UN, kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom, zbog čega ga Republika Srpska ne priznaje.
RTRS