Kao što se moglo i pretpostaviti, predstojeće lokalne izbore u Bosni i Hercegovini sprovešće Centralna izborna komisija (CIK) BiH, u kojoj je od sedam članova, petorici istekao mandat.
“Zbog ovoga neće doći do problema u izbornom procesu jer nam je svima, baš kao i članovima Centralne izborne komisije, nažalost, normalno da mogu nesmetano raditi bez obzira što im je mandat istekao. Stanje v.d. postalo je normalno u ovoj zemlji i ne bi me iznenadilo da to bude obrazloženo, zapravo, suprotno i da bi izbor i rješavanje v.d. statusa ugrozilo izborni proces”, rekla je za “Nezavisne” Tanja Topić, politička analitičarka.
Prije više od godinu dana mandat u Centralnoj izbornoj komisiji BiH istekao je Branku Petriću i Suadu Arnautoviću, dok je u novembru prošle godine mandat istekao i Ahmetu Šantiću, Novaku Božičkoviću i Stjepanu Mikiću, i gotovo je sigurno da do raspisivanja lokalnih izbora neće biti izbora novih članova CIK-a. Problem je i to što, i da postoji volja i želja da se ovo pitanje riješi, konkurs za izbor novih članova CIK-a u ovom trenutku ne može biti raspisan jer Izborni zakon BiH kaže da se u izbornom periodu ne mogu imenovati članovi CIK-a, kao ni u periodu od raspisivanja do zaključivanja izbora. U ovom trenutku opšti izbori održani 2018. godine još nisu završeni jer CIK nije dodijelio mandate za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
“Odgovornost za ovu situaciju je na Predstavničkom domu parlamenta BiH koji bi trebalo da formira posebnu komisiju, a ona bi trebalo da provede proceduru i predloži imena kandidata za članove Centralne izborne komisije BiH. Svjedoci smo da je mandat istekao mnogima, ali da oni i dalje rade, što govori o neodgovornosti prema državi i građanima”, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.
Kada je riječ o samim procedurama, prema Izbornom zakonu BiH Komisija treba najkasnije 30 dana prije isteka mandata parlamentu BiH da dostavi imena članova za imenovanje.
U nezvaničnim razgovorima sa pojedincima iz Centralne izborne komisije BiH može se zaključiti da sam CIK “ne priznaje” istek mandata njihovih članova jer, kako navode, njima mandat ne može da istekne, već se po sili zakona produžava u slučaju neimenovanja novih članova CIK-a.
Pored činjenice da će članovi CIK-a u v.d. mandatu sprovoditi lokalne izbore u BiH, nije isključena mogućnost da pojedinci budu uključeni i u razgovore i izradu novog Izbornog zakona BiH.
O njemu je govorio i Dragan Čović, lider HDZ-a, koji je rekao da su sva rješenja na stolu.
“Koliko god neko bio pesimističan, vjerujem da do kraja marta možemo imati izborni zakon koji će osigurati ne samo da provedemo ove izbore na najbolji način, uključujući Mostar, nego i izbore 2022. godine, kako bi se eliminisale trzavice između Bošnjaka i Hrvata. Izuzetno je važno da sve u međuvremenu normalno funkcioniše u FBiH”, rekao je Čović i dodao da pitanje izbora u gradu Mostaru treba riješiti u paketu s Domom naroda u FBiH i izborom članova Predsjedništva BiH, kako bi se relaksirali odnosi i vratilo povjerenje, primarno između bošnjačkog i hrvatskog naroda.
“To je zadatak i HDZ-a i SDA i danas imamo dosta zavidnu dinamiku. Vidjet ćemo kako će to završiti. Ja sam, iskreno, optimističan. Ako nastavimo tempom kojim razgovaramo protekla dva mjeseca, onda nema razloga da u trećem mjesecu javnosti ne objelodanimo da smo taj dio usuglasili i da to možemo pustiti u parlamentarnu proceduru”, uvjeren je Čović.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da podržava promjenu Izbornog zakona, kojom bi se dala prilika Srbima, Hrvatima i Bošnjacima da biraju svoje predstavnike jer je to jedini način da BiH, u kojoj je puno “petljavina”, ipak obezbijedi mir i stabilnost.
“Svako nametanje svojih stavova drugima ovdje se pokazalo kao neprihvatljivo”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
On je naglasio da lider HDZ BiH Dragan Čović ima pravo kada traži promjenu Izbornog zakona BiH, jer se niko od konstitutivnih naroda u BiH ne može preglasavati, kao što je bilo takvih slučajeva sa Hrvatima.
“Ako neko želi da gradi BiH, kao što to žele Bakir Izetbegović i politika međunarodne zajednice na način da kažu Hrvatima da su marginalni, onda je to poruka i nama”, zaključio je Dodik.
(Tekst i foto: Nezavisne)