Ako sud odbije žalbu SNSD, to znači da će žrijebanje ili izvlačenje kuglica odlučiti hoće li SNSD zadržati četvrtog ili će opozicija dobiti drugog delegata, od ukupno pet srpskih.
U uputstvu na glasačkom listiću za delegata, koje je Narodnoj skupštini dostavila upravo CIK, piše: „Glasanje se vrši stavljanjem znaka X pored naziva predlagača kandidatske liste“.
U konkretnom slučaju, neko od poslanika nije glasao stavljajući X u kvadratić ispred, nego je stavio veliki znak X preko naziva PDP, kao predlagača liste delegata.
Komisija za izbor i imenovanja NSRS taj listić je proglasila nevažećim. Protiv je jedino bio Igor Crnadak iz PDP, dok su članovi komisije iz opozicione SDS glasali za izvještaj Komisije!
Međutim, nakon što joj je dostavljen glasački materijal iz NSRS, CIK je (uz dva glasa protiv) odlučila da ipak prizna listić. Kažu da način glasanja na njemu nije suprotan njihovom Pravilniku, kao ni odredbama Izbornog zakona BiH, odnosno da nema elemenata nevažećeg.
Sada liste PDP i SNSD imaju po 12 glasova narodnih poslanika.
Očekivano, uslijedile su pohvale iz PDP, a oštre reakcije vladajuće koalicije u RS, koja tvrdi da je CIK pogazila vlastito uputstvo i volju naroda, iskazanu kroz NSRS.
U moru ostrašćenih reakcija zanimljiv pogled dao je Ognjen Tadić, advokat i bivši funkcioner DNS i SDS. On je upitao da li pravo žalbe na odluku CIK ima i poslanik koji je napravio sporni listić.
– Bilo bi logično da je do sada javno istupio i rekao „Ljudi, htio sam da glasam za listu PDP“, ako je zaista htio da glasa za tu listu! Njegovo dosadašnje ćutanje govori da je htio da poništi listić – smatra Tadić.
Prema njegovim riječima, sada bilo koji poslanik, pa i SNSD-ov, može da javno kaže da je sporni listić njegov i da podnese žalbu na odluku CIK kojom se njegov listić proglašava važećim.
– To je CIK! I onda se pitaju kako neposredni opšti izbori nisu perfektni, a ovako nam izgledaju posredni za delegate – napisao je Tadić na Tviteru.
Bivši predsjednik CIK, Branko Petrić, tvrdi da do sada nikada nisu priznavani nevažeći glasački listići, zato što, po standardu, zakonu, uputstvima i instrukcijama CIK, volja birača mora biti izražena nedvosmisleno.
– Mora se tačno znati za koga je glasao. Ukoliko postoji bilo kakva sumnja u pogledu toga, glasački listić je nevažeći. I do sada su uvijek takvi bili nevažeći – objašnjava Petrić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, iz konkretnog spornog listića može se iščitati još nešto – da je onaj poslanik koji ga je imao u rukama, precrtavajući politički subjekt, dao do znanja da ne želi da glasa za njegovu listu.
– Imajući u vidu to političko podzemlje i pritiske na određene poslanike, neko ko je imao zadatak da glasa za tog političkog subjekta zapravo se odupro i uradio suprotno. U svakom slučaju, takav listić je nevažeći. A to zašto je priznat i kakva je odluka donesena u brlozima odakle stižu instrukcije, to je druga stvar, ne bih oko toga – dodaje Petrić.
Mimo ovih procedura, postavlja se pitanje kako smo došli dotle da je jedan srpski delegat u Domu naroda BiH postao političko pitanje svih pitanja u RS.
– Došli smo do toga jer je evidentno kolika je moć kada imate kontrolu u Domu naroda, u Klubu Srba; da možete da budete gospodar svih političkih procesa, da možete blokirati institucije, zakone. A još jedna „dobra“ stvar jeste taj ogroman prostor trgovine uticajem, pozicijama, moći, u šta se upuštaju gotovo svi, bez izuzetka. Dakle, situacija je paradoksalna. Do sada smo uvijek na delegate gledali kao na mjesta uhljebljenja za određene političke kadrove, za odane partijske vojnike, za zaslužne članove. Dok se nije vidjela druga strana medalje, o kojoj pričamo – kaže za Srpskainfo politička analitičarka Tanja Topić.
Na drugoj strani, dodaje ona, ta pozicija drugog delegata za opoziciju u RS je bitna jer su u tome vidjeli zračak nade, da nisu totalni gubitnici prošlih izbora.
– Odnosno, da mogu imati taj osjećaj privremenog zadovoljstva, da participiraju u dijelu vlasti, da nisu vječita opozicija, da ih se nešto pita. S druge strane, pitanje tog delegata je otvaralo u jednom trenutku vrata njihovog učešća u vlasti na državnom nivou – zaključila je Topićeva.