Centralna izborna komisija (CIK) BiH pripremila je Prijedlog odluke o određivanju broja delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH koji je u petak digao na noge političku javnost FBiH.
Prijedlog CIK-a je sljedeći: iz Unsko-sanskog kantona (USK) bira se sedam delegata, od čega tri iz reda bošnjačkog, tri iz reda srpskog i jedan iz reda ostalih. Iz Posavskog kantona bira se samo jedan delegat iz reda Hrvata. Iz Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) nema određenog broja delegata, dok bi Srednjobosanski kanton (SBK) davao pet delegata, jednog Bošnjaka i četiri Hrvata. Iz Tuzlanskog kantona (TK) se bira devet delegata, pet Bošnjaka, dva Srbina i dva iz reda ostalih. Iz Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) je njih sedam, četiri Bošnjaka, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan ostali. Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) bi davao sedam delegata, pet Hrvata i dva Srbina, Zapadnohercegovački kanton (ZHK) četiri delegata hrvatske nacionalnosti, a Livanjski kanton šest delegata, dva Hrvata i četiri Srbina. Na kraju, iz Kantona Sarajevo bi bilo izabrano 12 delegata, četiri Bošnjaka, pet Srba i tri iz reda ostalih.
U samom CIK BiH su istakli da je u pitanju radni materijal, da ništa nije zvanično, odnosno, da postoji više prijedloga.
“To je tek radni materijal, više prijedloga je stavljeno na papir. Znači, mi ne možemo reći ni da li će biti odluka, ni kakva će biti. Ovo, dakle, nije prijedlog ni zvaničan stav CIK-a, već jedan od radnih materijala”, kazala je prvo Maksida Pirić, portparol CIK BiH.
Međutim, nakon velike bure koja se u petak podigla, CIK je popodne organizovao i konferenciju za novinare, na kojoj je predsjednica Irena Hadžiabdić izjavila da se stvara pogrešna percepcija u smislu krivca, na osnovu jednog radnog materijala o kojem nije diskutovano.
“Ograđujemo se od toga da se radni materijal smatra zvaničnim materijalom u pogledu izbora delegata u Dom naroda FBiH”, kazala je Hadžiabdićeva.
Dodala je kako je znala da stručne službe CIK-a rade na izradi prijedloga, a da su dokumenti koji su objavljeni u javnosti radni materijal koji se može “poderati” ili “potpuno izmijeniti”. Izjavila je da su “apsurdne tvrdnje” da je ovaj radni materijal iskreiran zajedno sa Borjanom Krišto, zamjenicom predsjednika HDZ-a i predsjedavajućom Predstavničkog doma BiH. Potvrdila je da se sa Borjanom Krišto sastala jednom, ali da nije bilo riječi o određivanju broja delegata, nego o interresornoj radnoj grupi.
“Ustavni sud je dao rok za izmjenu Izbornog zakona, taj rok nije ispoštovan, pa je izbrisan iz odredbe. Mi nemamo nikakve probleme da provedemo izbore, ali vlast ne može biti formirana ako ne znamo koliko delegata da se bira”, rekla je predsjednica CIK BiH i istakla da je praksa suda da se mora uzimati u obzir posljednji popis – onaj iz 2013. godine.
“Oni koji bi trebalo da riješe nedostajuće odredbe u Izbornom zakonu sada optužuju CIK na osnovu radnih materijala”, dodala je Hadžiabdićeva.
Pojedini političari i zvaničnici su otišli toliko daleko da smatraju kako bi ovo bilo uvođenje aparthejda u BiH, svojevrsna segregacija više od 50.000 Hrvata iz Sarajevskog kantona, Tuzlanskog kantona i Unsko-sanskog kantona. Smatraju da je odluka koju je CIK pripremio omogućila HDZ-u punu kontrolu u federalnom Domu naroda, budući da bi ovoj stranci osigurala 16 delegata iz ZHK, HNK, Posavskog i Livanjskog kantona, gdje sada drže apsolutnu vlast, te po svemu sudeći, još jednog iz Zeničko-dobojskog kantona – ukupno 17. Istovremeno, 28.000 Hrvata u TK, njih 17.500 u KS i oko 5.500 u USK, za predlagače nisu pravi Hrvati, jer ne bi imali pravo delegiranja u Dom naroda.
U petak su reakcije političkih faktora prestizale jedna drugu. Prvi se oglasio Građanski savez, konstatacijom kako je riječ o “državnom udaru”, a istu su konstataciju izrekli na zajedničkoj pres-konferenciji SDP, DF, SBB i Naša stranka. Reagirao je i Nezavisni blok te SDA, zaključivši kako je “apsolutno neprihvatljivo” da CIK djeluje suprotno odredbama Ustava FBiH.
“Apsolutno je neprihvatljivo da CIK donosi bilo kakvu odluku o tome dok su u toku pokušaji da se to pitanje uredi odgovarajućim izmjenama Izbornog zakona. Svako buduće rješenje u vezi s raspodjelom delegata iz svakog kantona mora striktno poštovati odgovarajuće odredbe Ustava”, saopćeno je iz SDA.
Tanja Topić, politički analitičar, ističe da su i političke stranke “promptno reagovale i pokazale da i samo postojanje radnog materijala implicira vanredno stanje”.
“Meni veliki problem predstavlja ono što piše u ovom prijedlogu; poziva se na zadnji popis stanovnika, što je, po mom mišljenju, udar na konstitutivnost naroda u BiH. Naime, za formiranje vlasti i dalje koristimo rezultate popisa iz 1991, etničko izjašnjavanje na ovom popisu bilo je neobavezujuće, zar ne? Drugo, vrlo opasno pitanje je da CIK hipotetički jednu stranku dovodi u povlašten položaj. Ovom odlukom bi tjerao vodu na mlin HDZ-a, koji bi dobio ekskluzivno pravo i status jedinih autentičnih Hrvata u BiH. Dakle, riječ je o klasičnoj diskriminaciji”, kaže Topićeva.
(Nezavisne)