Objavljivanje ličnih podataka građana na internet stranicama predstavlja invazivan i rizičan način obrade ličnih podataka, čime se stvara rizik da se objavljeni podaci zloupotrijebe u različite svrhe.
Rekao je ovo za Srpskainfo direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević komentarišući nedavnu odluku zbog koje je Centralna izborna komisija sa svoje veb stranice morala da ukloni spisak birača van BiH.
Rješenje kojim se zabranjuje CIK da na svojoj veb stranici objavljuje lične podatke birača upisanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH proteklih dana je otvorilo raspravu u javnosti da li je ovako nešto bilo neophodno, ako se uzme u obzir da je upravo taj spisak omogućio da se otkriju brojne prevare i zloupotrebe.
Druge mogućnosti
Kovačević ističe da razumije javni interes, ali da je CIK i na drugačiji način mogao da provjeri da li su zloupotrebljeni lični podaci građana i da li je neko prijavljen da glasa van BiH, iako nikada nije napustio mjesto prebivališta.
– Može se, na primjer, omogućiti individualna provjera putem aplikacije, kao što je to slučaj provjere za redovne birače „da li ste registrovani“. Svrha provjere prijave birača za glasanje izvan BiH može se postići i direktnom komunikacijom s podnosiocem prijave dostavljanjem obavještenja o promjeni biračke opcije na adresu prebivališta istog. Dakle, jasno je da objava spiska s ličnim podacima nije neophodna za ispunjenje navedene svrhe – upozorava Kovačević.
Dodaje da podaci koji se objave na internet stranicama mogu biti preuzeti od bilo kojeg korisnika ili pretraživača, te na taj način kontrolor koji je objavio lične podatke gubi kontrolu nad njima.
– Takav rizik je dodatno uvećan usljed činjenice da je spisak s ličnim podacima dostupan neograničenom broju lica – pojašnjava Kovačević.
Prijave građana
On ističe da je Agencija u ovom slučaju reagovala nakon što je dobila prijave nekoliko građana koji su tražili obrazloženje zašto su njihovi lični podaci javno objavljeni na veb stranici CIK.
– U prijavi i upitima građana je navedeno da su na službenoj stranici CIK objavljeni podaci o imenu, prezimenu, opštini prebivališta, godini rođenja, te stranoj državi prebivališta registrovanih birača. Pokrenuli smo postupak po službenoj dužnosti protiv CIK, radi utvrđivanja zakonitosti objavljivanja spiska s ličnim podacima birača – ističe Kovačević.
Podsjeća da su na službenoj stranici CIK objavljeni lični podaci 101.771 birača koji su registrovani za glasanje izvan BiH.
Kovačević ističe da objavljivanje ličnih podataka građana nije u skladu sa zakonom i da su zato tražili da se lični podaci uklone. Navodi da CIK na ovaj način omogućuje krađu identiteta građana.
Informatička pismenost
Kovačević objašnjava da su mnogi građani informatički nepismeni ili nemaju internet tako da se ni ova opcija kojom se poslužio CIK u konkretnom slučaju ne može smatrati potpuno uspješnim.
– Na utvrđeni način se kontrola tačnosti biračkog spiska proizvoljno prenosi na javnost i birače, iako je odgovornost za tačnost, ažurnost i integritet Centralnog biračkog spiska izričito propisana zakonska obaveza CIK. Pored toga, CIK u svojoj Odluci birače upisane u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH identifikuje kao „lica registrovana pod sumnjivim okolnostima“, što predstavlja generalizovanje i u tom kontekstu njihovu privatnost izlaže javnosti, te je isto s aspekta zakonitosti obrade ličnih podataka neprihvatljivo. Objavljivanjem ličnih podataka birača na veb stranici, osim što se krši pravo na privatnost, isto je štetno i za javni interes, jer se takvim postupanjem narušava pravna sigurnost – smatra Kovačević.
Izvor: srpskainfo