Kako bi se očuvala tradicija starih poljoprivrednih radova ali i promovisalo dobro druženju u čelinačkom mjestu Branešci po drugi put organizovanja je ”Braneška vršidba”. I ove godine rad ove mašine koju su opsuživali pojedini vrijedni seljani, starije mještane je vratio u prošla vremena dok je mladima pokazao kako se to nekada živjelo.
Prašina i buka koja je nastala pokretanjem jedne neobične mašine kao i pojava ljudi koji je opslužuju dodavanjem snopova i odvajanjem slame, kod mnogih je probudila enigmu i nepoznanicu dok je kod onih starijih vratila pred oči dane sjete i radosti kada su pod vrelim plavetnilom radili ovaj posao. A ponovni rad vršalice u čelinačkom selu Branešci i njenog pogona kojeg stariji seljani zovu aran ponovo je kao magnetnom silom, okupio one starije koji su se obradovali što ovaj stroj u eri kombajna i novih poljoprivrednih mašina nije zaboravljen.
Vidjeti generacije mladih i starih u velikom broju okupljene raduje i idejne tvorce ove vršidbe, koji su ovim događajem sa djelićem prošlosti, vratili i jedno društveno sabranje.
Milan Derajić jedan od idejnih organizatora, kada vidi one koji sa mnogo pažnje gledaju u radni proces, navodi da se nije pokajao što je uspio da oživi vršalicu koja je u vlasništvu njegove porodice.
” Ja sam još prošle godine bio jedan od inicijatora da se ovo pokrene jer me za vršalicu i vršenje žita vežu lijepa sjećanja. Ova mašina je dugo vremena bila parkirana u garaži i kada su me djeca jednom pitala šta je to tada mi je i sinula ideja da ponovo oživimo vršidbu najviše zbog djece i mladih koji nisu imali priliku da rade na ovoj mašini. Ja sam lično radio na ovoj mašini sa mojim pokojnim djedom kada samo imao samo deset godina. Bilo je teško ali se moralo raditi i to su neke lijepe uspomene. Nisam želio da se vršalica baci ili upropasti i tako je ona ponovo pokrenuta. Želja nam je da ovo dobije masovniji oblik i tokom narednih godina i da se ovdje okupljaju i stariji ljudi ali i omladina ”,rekao je Derajić.
Opsluživati vršalicu i njen složeni mehanizam nije bilo lako i to znaju mnogi Braneščani koji su tako odrastali i sticali radne navike. Možda su danas mnogi daleko od rodnih polja i rade neke druge poslove, ali cijene vršalicu i žito koje je otrahnilo njih i njihove porodice.
Da se to zrna žita teško dolazilo pamti i prof.dr. Zoran Aleksić koji obavlja funkciju načelnika Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju na UKC-u Srpske koji je rodom iz Branešaca.
” Ovaj događaj me vraća u djetinjstvo i mladost. Dok sam bio školarac ali i kao student onda sam to redovno radio u Gornjoj Jošavci i to kada god bi došla vršalica. Bio sam jedan od mlađih za tom mašinom i rado sam nalagao snopove pšenice koji su poževeni srpom sa njive. To nije bilo lako i trebalo je to naučiti. Trebalo je paziti koliko će se založiti jer ako se stavi previše snopova onda dolazi do zagušenja sistema. Pamtim mnoge te radne operacije i ponovo sam ih ovdje obnovio. Drago mi je da braneščani na ovaj način čuvaju naše stare običaje i naš kulturni identitet. Mi se na ovakve manifestacije moramo ponositi i trebamo ih njegovati ”,rekao je Aleksić.
Nije samo vršalica i popularni pogonski motor aran, to što je mještane vratilo u prošlost već i drugi stari predmeti. Stari srpovi, plugovi i drugi alati privukli su pažnju ali i pokazali da Braneščani ljubomorno čuvaju i restauriraju starine. Upravo to radi i Radomir Popović i na taj način pokušava kod drugih probuditi interesovanje da čuvaju ono što su mi preci koristili.
” Pored onih predmeta za poljoprivredu ovdje smo izložili i razne alate za stolarstvo i druge akivnosti. Tu je i mnogo gramofona i drugih uređaja. To mi je hobi već duži niz godina. Neko mi pokloni nešto a nešto i nabavim na pijacama. Ja uživam u tome i skupljam i to me ispunjava jer volim prošlost. Neki su predmeti moji a neki i od mog rođaka i nekih komšija koji su isto zaljubljenici u prošlost i stare stvari. Neki su ove predmete htjeli da bace ali srećom uspio sam to da sačuvam i mnogo mi je drago zbog toga. Drago mi je što se mnogi ljudi interesuju da to vide i da fotografišu i to pokazuje da ljudi vole da vide nešto što je iz prošlih vremena ”,rekao je Popović.
Ono što čuva tradiciju i okuplja ljude podržao je i Centar za razvoj i promociju poljoprivrede, turizma, kulture i sporta Branešci. Direktor ovog centra Željko Derajić podsjeća kako je zadovoljan jer je ovogodišnja vršidba okupila veći broj ljudi što pokazuje da je ovo događaj koji će mještanima prirasti za srce.
” Iskreno, nismo ni sanjali da će vršidba ponovo okupiti veliki broj naroda ali uspjeli smo u tome. I to pred nas postavlja i novi zadatak da u narednim godinama radimo na tome da tu manifestaciju održavamo. Veliku zahvalnost dugujemo i našem prijatelju i komšiji Milanu Derajiću i njegovoj porodici i rodbini ali i svim mješanima koji su dali doprinos da se vršidba ponovo organizuje sa svim sadržajima. Drago nam je što smo na ovaj način oživili jednu poljoprivrednu aktivnost koja već preko trideset godina nije prisutna na u ovom selu. To pokazuje da braneščani čuvaju svoju prošlost i ne stide se to pokazati ”,rekao je Derajić.
Zadovoljni su i što je na ovu Branešku vršidbu pristigao i veliki broj ljudi iz susjednih sela koji su dijelili slično oduševljenje što je jedna tradicionalna aktinost na trenutak živa. Na ovom se ne zaustavljaju i planiraju, sa dolaskom jeseni, da ožive još jednu poljoprivrednu aktivnost.
” Mi ćemo u septembru organizovati i jedno tradicionalno perušanje koje će isto tako biti popraćeno nekim starim i tradicionalnim običajima. Takve stvari na kojima smo mi odrasli i koji su dio tradicije, moraju biti naše promotivno sredstvo. Posebno to moramo oživiti i sa turističkog aspekta jer u naše krajeve dolaze sve više i turisti iz Evropske unije i to je jedan od najboljih načina da se upoznaju sa našom tradicijom i običajima. Čak smo i tokom ove vršidbe imali i nekih turista koji su stigli iz Njemačke a kojima se ovo svidilo. Nadamo se da će i naredne godine broj stranih i domaćih posjetilaca biti ogroman ”,rekao je Derajić.
A vršidba i narodno okupljenje nije moglo proći i bez kulturnog programa kojeg je upotpunila i stara narodna pjesma uz nošnje i tradicionalnu trpezu dok je posebne emocije probudio nastup guslara Vase Draškovića. Braneščani zato pozivaju i druga sela u okolini da se ugledaju na njihovom primjeru i organizuju sličan događaj koji će očuvati prošlost.
TV K3