Ipak, Čarls će ostati upamćen kao najduži naslednik u britanskoj istoriji, budući da je proveo sedam decenija kao prvi u redu za presto, piše Skaj njuz.
-Cijeli život on se pripremao za ovu ulogu – rekao je kraljevski komentator Kristofer Vorvik.
Čarls je rođen 14. novembra 1948. godine u Bakingemskoj palati, a njegovo puno ime je Čarls Filip Artur Džordž, a prvi u liniji za nasledstvo postao je tri godine kasnije kada je umro kralj Džordž Šesti, a njegova majka Elizabeta Druga preuzela tron.
Čarls je prekinuo kraljevsku tradiciju kada je riješio da odmah nakon škole upiše fakultet umjesto da ide u vojsku, a odlučio se za arheologiju i antropologiju na Kembridžu priije nego što se kasnije preusmjerio na istoriju.
Zna da svira nekoliko instrumenata, između ostalog klavir, trubu i violončelo.
Kada je napunio 21 godinu dobio je titulu princ od Velsa, nakon čega je naučio da govori velški jezik.
Nakon univerziteta, odlučio je da služi vojsku u mornarici, gdje se kvalifikovao da vozi helikopter i time postao prvi član kraljevske porodice koji je završio kurs skakanja sa padobranom.
U mladosti Čarls je povezivan sa brojnim ženama i važio je za najpoželjnijeg neženju.
Imao je 21 godinu kada je prvi put sreo Kamilu Parker Bouls (tada Šand), međutim njihovu vezu prekinula je njegova odluka da uđe u Kraljevsku mornaricu i njena da se uda za majora Endrua Parkera Boulsa, Čarlsovog prijatelja.
Četiri godine kasnije, 1977., sreće 16-godišnju Dajanu Spenser, sa kojom je tri godine kasnije započeo vezu, da bi se vjenčali u julu 1981. godine u prenosu koji je gledalo 750 miliona ljudi širom svijeta.
Par je 1982. godine dobio sina Vilijama, a 1984. Harija, a Čarls je opet postao prvi u kraljevskoj porodici koji je prisustvovao porođajima.
Čarls i Dajana su se zvanično razveli 1996. godine, a ona je godinu dana kasnije poginula u saobraćajnoj nesreći zajedno sa svojim tadašnjim partnerom.
Osam godina kasnije vjerio se sa Kamilom.
Svečana ceremonija krunisanja započeće u 10.20 ujutru po lokalnom vremenu (11.20 po srednjeevropskom) procesijom od Bakingamske palate preko Trafalgar skvera, pored Parlamenta i Trga Parlamenta do Vestminsterske opatije, gdje bi kraljevska kočija trebalo da stigne oko 11 sati, prenosi BBC.
U povorci će učestvovati oko 200 pripadnika oružanih snaga, uključujući i konjicu, dok će još njih 1.000 biti raspoređeno duž rute puta.
Ceremonija u Vestminsterskoj opatiji biće isprekidana muzikom koju je odabrao kralj, sa 12 novonaručenih komada, uključujući jedan Endrjua Lojda Vebera i grčkom pravoslavnom muzikom u znak sjećanja na kraljevog oca, princa Filipa.
Kraljev unuk, princ Džordž, stajaće sa strane zajedno sa Kamilinim unucima – Lolom, Elizom, Gasom, Luisom i Fredijem. Neki od njih će nositi regalije – simbole kraljevske porodice poput krune, kugle i žezla, koji simbolišu različite aspekte službe i odgovornosti monarha i koji će biti predati Čarlsu tokom ceremonije.
Kamili će biti dati štap kraljice supruge sa golubom i žezlo kraljice supruge sa krstom i tom prilikom će ona, prvi put biti pozvana da se zakune na vjernost kralju.
Kralj Čarls Treći će biti predstavljen “narodu” – tradicija koja datira još iz anglosaksonskih vremena, tako što će stojeći pored stolice za krunisanje stare 700 godina, da se okrene licem prema četiri strane opatije, nakon čega će biti proglašen “nesumnjivim kraljem”.
Prisutni će uzvikivati “Bože čuvaj kralja!” a trube će se oglasiti nakon svakog okretanja stranama.
Nakon toga uslediće polaganje dvije zakletve – na Jevanđelju i na Deklaraciji čime će se obavezati da će ostati “vjerni protestant”, nakon čega će biti pomazan.
Čin pomazanja obavljaće se iza paravana, jer se smatra najsvetijim delom službe zbog čega kralj mora da bude sakriven od pogleda.
Nakon toga kralj će nositi krunu Svetog Edvarda, prvi i posqednji put u životu, u zlatnom kaputu – Supertuniki i biće mu predstavljeni vladarska kugla, krunski prsten, vladarsko žezlo sa krstom i vladarsko žezlo sa golubom.
Nakon toga širom zemlje će se oglasiti zvona i zvoniti dva minuta, trube, a biće ispaljena salva od 62 metka sa londonskog Tauera, ali i drugih gradova i brodova Kraljevske mornarice.
U završnom dijelu ceremonije kralj će preuzeti tron. U njega ga mogu čak podići i nadbiskup, biskupi i drugi sveštenici kraljevstva koji će klečati pred novim kraljem i zakljinjati mu se na vjernost ljubeći mu desnu ruku.
Princ Vilijam će biti jedini kraljevski vojvoda koji će kleknuti i odati počast kralju Čarlsu.
Nakon počasti, kraljica Kamila će biti pomazana, krunisana krunom kraljice Marije i ustoličena na jednostavnijoj ceremoniji – iako neće morati da položi zakletvu.
Posijle toga, kralj i kraljica supruga će sići sa svojih prestola i ući u kapelu Svetog Edvarda iza glavnog oltara gdje će Čarls skinuti krunu Svetog Edvarda i staviti krunu Carske države prije nego što se pridruži procesiji iz opatije uz intoniranje nacionalne himne.
Zatim će se vratiti u Bakingemsku palatu obrnuto od rute kojom su došli, ovaj put putujući u 260 godina staroj Gold State kočiji koja se koristila u svakom krunisanju od Viljema Četvrtog
Princ od Velsa Vilijam će se zajedno sa suprugom Kejt Midlton i troje djece – prinčevima Džordžom, Luijem i princezom Šarlot pridružiti u kočiji iza kraljeve.
Od krunisanja Edvarda Sedmog 1902. postalo je uobičajeno da novi monarh pozdravlja publiku sa balkona Bakingemske palate, a Bakingemska palata je potvrdila da će kralj Čarls i kraljica Kamila nastaviti tradiciju – iako još nije potvrđeno koji će drugi članovi kraljevske porodice biti uključeni u pozdravljanje naroda.
Ovo krunisanje kralja ostaće upamćeno po nekoliko novina i zanimljivosti.
Naime, kralj će vjerovatno za razliku od svojih prethodnika nositi vojnu uniformu umjesto svečane.
Za dolazak u Vestminstersku opatiju koristiće novu, specijalno napravljenu metalnu kočiju, za koju se kaže da je udobnija od stare.
U još jednom odstupanju od tradicije, žensko sveštenstvo će tokom cereminije imati istaknutu ulogu, a vjerske vođe drugih vera aktivnu ulogu.
Zanimljivosti
Stolica za krunisanje, poznata kao Stolica svetog Edvarda je najstariji komad namještaja u Velikoj Britaniji koji se još uvijek koristi. U njemu je krunisano ukupno 26 monarha.
Ulje za pomazanje proizvedeno je specijalno za krunisanje od maslina ubranih iz dva gaja na Maslinskoj gori u Jerusalimu i osveštanih na posebnoj svečanosti u Crkvi Groba Svetoga u tom gradu.
Kruna Svetog Edvarda je dobila ime po mnogo ranijoj verziji napravljenoj za anglosaksonskog kralja i sveca, Edvarda Ispovjednika, i za koju se kaže da je korištena na krunisanjima monarha u posljednjih 360 godina. Teška je dva kilograma i ukrašena je rubinima, safirima, ametistima, topazima, garnetima i turmalinima.
Napravljena je za kralja Čarlsa Drugog, koji je želio krunu sličnu onoj koju je nosio Edvard, ali još veću.
Kruna kraljice Marije, koju će nositi Kamila, prilagođena je njenoj veličini glave i teška je oko 600 grama. Napravljena je od srebra, ukrašena je dijamantom napravljenim od najvećeg svjetskog dijamanta Kulinan, ali i od 2.200 manjih dijamanata.
Kruna carske države koju će Čarls nositi nakon krunisanja teška je jedan kilogram i napravljena je 1937. godine. Ukrašena je dijelovima Kulinana (Zvijezda Afrike), ogromnim rubinom i safirom, a pored toga ima 2.868 manjih dijamanata i 17 safira, piše BBC.
Vladarsko žezlo sa krstom napravljeno je od zlata i ukrašeno je dragim kamenjem i velikim dijelom Kulinan dijamanta koji je na žezlo dodat 1910. godine. Simbolizuje moć i pravdu kralja.
Vladarsko žezlo sa golubom takođe je napravljeno od zlata i zove se “štap pravednosti i milosti”. Ukrašeno je dragim kamenjem i simbolizuje kraljevu duhovnu ulogu.
Projekcija ceremonije moći će da se prati preko video volova u Hajd parku, Grin parku i Sent Džejms parku, a sama svečanost trebalo bi da se završi oko 15 sati po lokalnom vremenu.
Izvor: Tanjug