Brokula je povrće iz porodice kupusnjača kojoj još pripadaju prokulica, kupus, koraba, karfiol, kelj… Smatra se izvornim oblikom karfiola, a uzgaja se zbog središnjeg i postranih zelenih cvjetnih izdanaka smještenih na razgranatoj i mekanoj stabljici.
Povrće porijeklo vodi iz Male Azije. U Evropi je jedino bilo poznato na području Italije. Katarina Mediči ga je u 16. vijeku isporučila za Francusku, odakle je pod nazivom “italijanska špargla” dospjelo i u Englesku. Američki predsjednik Tomas Džeferson je u 18. vijeku uveo brokule u poljoprivredu Sjedinjenih Američkih Država. Danas je brokula rasprostranjena širom svijeta i u velikoj je upotrebi zbog svojih zdravstvenih svojstava.
Brokule rastu i razvijaju se poput karfiola. Gornji dio biljke se naziva glava, i ona je kao i kod karfiola sačinjena od mnoštva manjih “buketića”, koji su opet obrazovani ne potpuno razvijenim cvastima, ali u svakom slučaju, daju se uočiti sitni pupoljci. Glava je najčešće tamnozelene do plavkastozelene boje. Rjeđe se sreću sorte žute, ljubičaste ili bijele boje. Vrijeme vegetacije brokule iznosi od 14 do 15 mjeseci.
Branje brokule se obavlja kada su pupoljci sredine glave dobro razvijeni, ali još uvijek zatvoreni. Dakle, još uvijek zatvorene cvasti se zajedno sa strukom, odnosno stabljikom dužine 10-15 cm odsijecaju. Odsijeca se uvijek tako da na stabljici ostanu pojedini, ali ne mnogi listovi. Sa sporednih pupoljaka koji se razvijaju postranice, kasnije niču male cvjetne glavice, koje se takođe odsijecaju. Dakle, usijecati i koristiti se mogu posebno glava, a posebno stabljika, a može i odvojeno.
ZDRAVSTVENE BLAGODETI BROKULE
Bogatstvo fitohemikalijama, čija antioksidativna svojstva pozitivno utiču na zdravlje smanjujući rizik obolijevanja od nekih oblika karcinoma i srčanih bolesti, čini brokulu povrćem koje bi se trebalo naći na jelovniku barem dva puta sedmično. Uz navedeno, zahvaljujući sadržaju kalijuma i magnezijuma, brokula pomaže u održavanju krvnog pritiska, jača imunitet, štiti od reumatskih bolesti, reguliše probavu i nivo šećera u krvi, dobra je za oči (zbog sadržaja luteina, beta-karotena i zeaksatina), smanjuje holesterol, pomaže kod mršavljanja, ima protivalergijsko djelovanje, dobra je kod prevencije osteoporoze i pomaže eliminaciji toksina iz organizma.
U svom sastavu, pored kalijuma i magnezijuma, sadrži kalcijum, fosfor, natrijum, gvožđe, cink, hrom, vitamine C, A, E, K, B1, B2, B6, B9, mnoštvo flavonoida i enzima, te je zbog toga nazivaju i “čuvarom života”.
KUPOVANJE I ČUVANJE BROKULE
Najčešća je na tržištu zelena brokula. Nije potrebno izabirati velike cvjetove – glavice, nego gledati jesu li stabljike čvrste, sočne i svježe, jesu li listovi uz cvjetove čvrsti i svježi. Ako su listovi i rubni cvjetići počeli žutjeti, znači da je prestara za jelo kao poželjno i zdravo povrće. Takva se može kuvati, ali ne računajte na veliku korist od nje. Ako je riječ o zelenim sortama, onda boja mora biti tamnozelena. U frižideru brokulu možete čuvati tri do pet dana. Pazite da spremate suve glavice – cvatove, jer se vlažne brzo opuste i omekane. Zato ih treba prati neposredno prije upotrebe.
ČIŠĆENJE BROKULE
Pravilno rezanje i čišćenje brokule osiguraće najbolji ukus i maksimalno očuvati njene hranjive tvari. Prije rezanja brokulu dobro isprati pod mlazom hladne vode. Kako bi sačuvala hranjive tvari, ne treba je namakati u vodi jer bi se mogle izgubiti one topljive u vodi. Rezanje cvjetova brokule na jednake komadiće omogućiće ravnomjerno kuvanje. Što se cvjetovi izrežu na manje komade, brže će se skuvati. Rezanje cvjetova na manje komadiće i puštanje da odstoje pet minuta prije kuvanja takođe će uticati na stvaranje tvari koje imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje. Što učiniti sa stabljikom i listovima? Kada se priprema brokula, trebalo bi uključiti i stabljiku i listove, jer osiguravaju dobru ravnotežu ukusa.
KUVANJE BROKULE
Budući da su istraživanja pokazala da se vrijedne hranjive tvari mogu izgubiti ili uništiti zavisno o načinu na koji se povrće kuva, metoda najzdravijeg načina kuvanja brokule usmjerena je na poboljšanje ukusa i maksimalno očuvanje vitamina, minerala i snažnih antioksidanasa. Najzdraviji način pripremanja brokule je kuvanje na pari, najviše pet minuta – tako se zadržava njena žarko zelena boja i maksimalno čuvaju hranjive tvari.
Prekuvavanje je najčešći razlog zašto mnogi ljudi ne vole brokulu. Za najbolji ukus preporučuje se kuvanje “al dente” – tako kuvana mekana je izvana, a lagano hrskava iznutra. Dovoljno je dugo kuvana da joj se omekšaju celulozna i hemicelulozna vlakna što omogušava lakšu probavljivost i bolju apsorpciju hranjivih tvari koje sadržava. Kuva li se samo nekoliko minuta duže od preporučenog vremena, brokula će početi gubiti svoju teksturu, ukus i hranjive tvari. Prekuvavanje će joj i znatno smanjiti hranjivu vrijednost: do 50 odsto određenih hranjivih tvari može se izgubiti.
RECEPTI
KREM SUPA OD BROKULE
Potrebno:
1 veća brokula
1 mrkva
pola češnja bijelog luka
so, vegeta
3 kašike pavlake za kuvanje
maslinovo ulje
Priprema:
Brokulu oprati, narezati na sitnije komade. Mrkvu narezati na sitne kockice, dodati malo soli i vegete i sve staviti da se kuva, najviše 15 minuta. Sitno nasjeckati bijeli luk, te malo popržiti na ulju. Skuvanu brokulu izvaditi iz vode, te smiksati štapnim mikserom, pa vratiti u vodu u kojoj je kuvana. Dodati bijeli luk i pavlaku za kuvanje, te prokuvati još nekoliko minuta. Poslužiti toplo.
POHOVANA BROKULA
Potrebno:
500 g brokule
3 kašike majoneze
200 g brašna
200 ml piva
malo mirođije
200 g prezle
5 kašika jogurta
3 jajeta
pola kašičice suvog bosiljka
ulje, so
Priprema:
Brokulu odvojiti na cvjetove i prokuvati. Vodu za barenje brokule posoliti. Obarene brokule ocijediti. Jaja umutiti sa brašnom i pivom. Posoliti smjesu. Cvjetove brokule uvaljati prvo u brašno, u smjesu sa jajima, pa u prezle. Pržiti na većoj količini zagrajanog ulja. Pohovane cvjetove brokule staviti na tanjir obložen papirnom salvetom, da bi se ocijedio višak masnoće. Bosiljak i mirođiju sitno isjeckati, dodati jogurt i majonezu. Sve izmiješati i preliti preko brokule.
SMOOTHIE OD BROKULE
Potrebno:
3 cvijeta brokule bez stabljike
1 kašika meda
1 banana
150 do 200 ml bademovog mlijeka
Priprema:
Staviti sve sastojke u blender i dobro izmiješati.
Izvor: Nezavisne novine