Ana Kotur-Erkić, pravnica, aktivistica za ljudska prava ibraniteljica ljudskih prava prepoznata od strane ODIHR-a, jutrosod ranih sati protestuje pred Skupštinom Brčko distrikta zbognacrta Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju izapošljavanju osoba s invaliditetom Brčko distrikta Bosne iHercegovine, koji ne predviđa stvarnu afirmativnu mjeru koja bi omogućila zapošljavanje osoba s invaliditetom u ovom dijeluBosne i Hercegovine nego doprinosi i ohrabruje diskriminaciju. Amandmani usvojeni od strane Vlade Brčko distrikta predviđajuprednost pri zapošljavanju osoba s invaliditetom do ispunjenjazakonske kvote, ali samo pod uslovom da je rezultat kojipotencijalni kandidati ostvare do petog mjesta na rang listiuspješnih kandidata.
Na transparentu koji Kotur-Erkić drži piše “A šta ako smošesti?”i traži se odgovor institucija na ograničenje po uspjehu nakonkursu za osobe s invaliditetom koje su i bez ove odredbe u izuzetno teškom položaju na tržištu rada.
“Legalizujemo diskriminaciju i od osoba s invaliditetom tražimoda budu bolji od prosječnih osoba bez invaliditeta, jer ne vjerujemo da mogu da uđu na tržište rada, rade i postižurezultate“, kaže.
Kotur-Erkić ističe da je ovo nesrazmjeran teret za osobe s invaliditetom, budući da se traži i jednakost pod istim uslovima, propisanim čl. 23. Zakona o državnoj službi u organima javneuprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, i jednakost porezultatu, koji osobe s invaliditetom teško da mogu ostvaritizbog malog broja visokoobrazovanih u odnosu na populaciju itešku zapošljivost, i posljedično manje radnog iskustva. Osimnavedenog, napominje da je i zakonom koji uređuje prava osobakoje su invaliditet stekle u ratu prednost pri zapošljavanjupostavljena bez ograničenja po uspjehu na konkursu.
“Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je prijavljeno sveganizak dvocifren broj osoba s invaliditetom urođenog ili stečenoguzroka invaliditeta. To je zanemariv broj u odnosu na ukupanbroj osoba s invaliditetom u Brčkom, a dosadašnje mjereinstitucija u Brčkom u pogledu zapošljavanja ove populacije suzapošljavale svega jednu ili dvije osobe godišnje po projektima. To već dovoljno govori o mogućnostima i prilikama zazapošljavanje, a predložena mjera samo dodatno ograničavamogućnost zapošljavanje. Predložila sam da se osobama s invaliditetom da prednost kad polože pismeni test, kaoeliminatorni dio provjere sposobnosti i obrazložila to pravno, alido sada to nije uvaženo. S druge strane, prihvaćen je zahtjevorganizacija koje godinama ističu da je usmeni intervju element korupcije u zapošljavanju u javnom sektoru, ali bi takvu mjeruzadržale prema osobama s invaliditetom – čime se uvodi novinivo diskriminacije“, objašnjava.
Komitet za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih nacija je u svom Generalnom komentaru broj 8 iz 2022. godine o pravuosoba s invaliditetom na rad i zapošljavanje naglasio da državakao poslodavac mora insistirati na većoj inkluziji osoba s invaliditetom, na osnovu objektivnih pokazatelja. Bosna iHercegovina je, na osnovu nasljeđivanja ratificirane konvencijeMeđunarodne organizacije rada, prihvatila da se mjere kojima je cilj stvarna jednakost mogućnosti osoba s invaliditetom nisudiskriminacija prema drugima i to promoviše i Zakon o zabranidiskriminacije.
U entitetima ni više od decenije od usvajanja prvih zakona kojiuređuju ovu oblast nije dostignuta zakonska kvota zaposlenostiosoba s invaliditetom u javnom sektoru, a Brčko Distrikt prviput donosi ovakav zakon, i to, po iskustvu osoba s invaliditetom, čini na pogrešan pa i diskriminatoran način.