U narednom sazivu od 2006. godine Srbin Nikola Špirić je bio predsjedavajući, Sven Alkalaj ministar inostranih poslova kao izbor bošnjačkog naroda, dok je Hrvat Dragan Vrankić bio ministar finansija.
U trenutnom sazivu Vjekoslav Bevanda je kao Hrvat predsjedavajući, Zlatko Lagumdžija kao Bošnjak je ministar inostranih poslova, dok je Srbin Nikola Špirić na poziciji ministra finansija i trezora.
U sazivima prije 2002. godine princip rotacije je takođe postojao, samo što je predsjedavajući obavljao još i ministarsku funkciju. Podsjećamo, u tom periodu je Srbin Dragan Mikerević bio ujedno i predsjedavajući i ministar za evropske integracije, a prije njega Bošnjak Zlatko Lagumdžija, u sazivu od 2001. godine, je bio predsjedavajući i ministar vanjskih poslova. Božidar Matić, tadašnji predsjednik Akademije nauka BiH, je prije njega bio predsjedavajući i ministar finansija, a prije njega funkciju predsjedavajućeg je obavljao Martin Raguž, koji je ujedno bio i ministar za ljudska prava i izbjeglice.
Vlade Simović, politolog i stručnjak za ustavni sistem BiH, ističe da je princip konsocijalizma u BiH neformalno uspostavljen još u ZAVNOBiH, kada je rečeno da “BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska”, čime je, kako je naglasio, definisano da je BiH tronacionalna država i da se očekuje jedna vrsta konsocijalizma kao osnovnog načela.
“Prije rata imali smo neke elemente konsocijalizma. Niko tada nikog nije tjerao da Srbin bude premijer, Hrvat predsjednik Ustavnog suda ili slično, ali se podrazumijevalo da ako je na jednoj izvršnoj funkciji ličnost iz jednog naroda, na nekoj drugoj bude neko iz drugog naroda”, istakao je on.
Nakon rata je, kako je naglasio, Ustavom BiH definisan princip konsocijalizma na sličan način kao što je to u Belgiji ili Sjevernoj Irskoj, te da se podrazumijeva da će u Savjetu ministara BiH biti poštovan princip rotacije.
Ustavom BiH definisan princip konsocijalizma kao u Belgiji ili Sjevernoj Irskoj, kaže Simović
Nijedna stranka s kojom smo razgovarali ne želi spekulisati o mogućem rasporedu fotelja u novom sazivu, međutim izvjesno je da će se ponoviti saziv iz 2002. godine, s tim da tada nisu postojali Ministarstvo pravde i Ministarstvo odbrane. S obzirom na to da su ministarske pozicije tada držala tri Bošnjaka, tri Hrvata i dva Srbina, za pretpostaviti je da će barem jednu od te dvije funkcije preuzeti Srbin.
Ako se ponovi saziv iz 2002, onda će Srbima pripasti Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo transporta i komunikacija, te jedno od dva: ili Ministarstvo pravde, ili Ministarstvo odbrane. Bošnjaci bi pored pozicije predsjedavajućeg dobili Ministarstvo za izbjeglice i Ministarstvo civilnih poslova. Hrvatima bi pripali Ministarstvo bezbjednosti, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, te finansija i trezora.
Treba napomenuti da bi Srbima trebalo pripasti još jedno ministarstvo, s obzirom na to da su u protekla dva saziva imali po tri ministra.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, ističe da se on opredijelio da ne bude ni Srbin ni Hrvat ni Bošnjak jer se ne želi svrstavati u te kategorije, ali da razumije da na ključnim funkcijama u BiH mora biti vođeno računa o nacionalnoj zastupljenosti.
“Pa i u bivšoj SR BiH imali smo Predsjedništvo 2+2+2+1 i sigurno je da na ključnim funkcijama treba voditi računa o nacionalnoj zastupljenosti. Ali ono što meni smeta jeste da se sve danas gleda kroz tu prizmu. Gledamo da li je sudija Srbin, Hrvat ili Bošnjak, a ne gledamo ga kao sudiju. To je nešto što ne valja i što treba mijenjati”, zaključio je on./NEZAVISNE