Suzbijanje radikalnih ideja, ekstremizma i sprečavanje pojedinaca da prihvate radikalnu ideologiju i postanu teroristi jedna je od najvažnijih strategija u borbi protiv terorizma, koja je u BiH, prema riječima brojnih stručnjaka iz oblasti bezbjednosti, propao projekat i mrtvo slovo na papiru.
Stručnjaci smatraju da je najbitnije raditi na deradikalizaciji državljana BiH koji učestvuju u borbama na stranim ratištima, jer oni donose radikalnu ideologiju. Po riječima naših sagovornika, radikalni islamizam iz takvih ljudu je gotovo nemoguće iskorijeniti, a slikovito objašnjavaju da “njihovim venama teče terorizam”.
Savjet ministara BiH još u julu 2015. godine usvojio Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, ali do danas neki njeni dijelovi nisu ni počeli da se provode. Stručnjaci za bezbjednost upozoravaju da je potrebna ozbiljnija analiza u ovoj oblasti. Takođe prema njihovim mišljenjima blaga kaznena politika za terorizam i učesnike na stranim ratištima više je stimulativna nego odvraćajuća mjera od radikalizma.
Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu iz Banjaluke Slobodan Župljanin kaže da je Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma iz 2015. samo mrtvo slovo na papiru.
“Ta strategija jednostavno nije zaživjela. Nismo imali priliku da takva djelovanja i aktivnosti vidimo u praksi i zbog toga je sve veća prijetnja i opasnost od potencijalnih terorista u BiH”, zaključio je Župljanin.
Prema njegovim riječima, bezbjednosni problemi, prijetnje i izazovi u pogledu terorizma sve su snažniji, dok ne postoji ozbiljan plan preventivnog djelovanja na sprečavanju terorizma.
“Meni nije poznato da takav plan postoji. Ako i postoji, onda je vjerovatno rađen u nekim užim krugovima i nije dostupan široj stručnoj javnosti, koja bi mogla dati svoje primjedbe i korisne sugestije kako potencijalne teroriste odvratiti od njihovih namjera da čine teroristička djela”, navodi Župljanin.
Taj posao, naglasio je on, izuzetno je složen i težak i borba protiv terorizma i rad na resocijalizaciji potencijalnih ili dokazanih terorista moraju biti shvaćeni veoma ozbiljno.
“Potrebno je napraviti jednu dobru analizu stanja, izvršiti procjenu bezbjednosnih i terorističkih problema, ali i svih onih lica koja će uskoro biti vraćena u BiH sa stranih ratišta, jer su oni u suštini i najveća potencijalna opasnost. Neko čijim venama teče terorizam je sasvim sigurno velika opasnost. Oni prije svega moraju biti suočeni sa zakonima i krivičnom odgovornošću”, kazao je Župljanin.
Stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević je istakao da proces deradikalizacije u BiH nije sproveden nijednom mjerom niti akcijom.
“Sve što se radilo na nivou Savjeta ministara je bila pomoć teroristima i radikalnim elementima. Ne postoji institucija koja bi se se time bavila niti fondovi iz kojih bi se sve to finansiralo. Sve što smo do sada čuli u borbi protiv terorizma i deradikalizaciji je podvala za javnost da se kaže kako se nešto radi”, kazao je Galijašević.
Istakao je da u borbi protiv terorizma moraju biti formirane institucije koje će otkriti osnovne uzroke zbog kojih su neki ljudi postali radikalni.
“Te institucije moraju da rade na uklanjanju razloga radikalizacije, a to su kod nekih siromaštvo i besperspektivnost. Djelovanjem kroz javne institucije, medije treba da ta radikalna ideologija bude objašnjena kao destruktivna i samoubilačka”, pojasnio je Galijašević i istakao da je potrebno zabraniti i radikalne ideologije, i institucije, i organizacije koje ih sprovode.
Opasni džihadisti Prema riječima Galijaševića, poseban problem u sprovođenju deradikalizacije i sprečavanju radikalne ideologije predstavljaju povratnici sa sirijskog i drugih inostranih ratišta.
“Oni kod nas dolaze naoružani ideologijom radikalnog islama i to je njihovo najjače oružje, važnije i od puške i bombe. Ta njihova ideologija zavodi mladu perspektivnu neobrazovanu djecu i zatvara ih u kalifate i pretvara u radikalne osobe koje mogu postati budući teroristi”, rekao je Galijašević.
Da su povratnici sa sirijskog i drugih ratišta velika opasnost za radikalizovanje drugih smatra i Župljanin. On ističe da se pouzdano zna da je veliki broj islamskih ratnika iz BiH boravio u redovima terorističke države IS-a.
“Oni su učestvovali u terorističkim aktivnostima i već su radikalizovani. Identifikovana su i određena teroristička jezgra u BiH, što je bio ozbiljan signal da se nadležne bezbjednosne strukture pozabave tim pitanjem”, ističe Župljanin.
Na opasnosti koje vrebaju od povratnika sa stranih ratišta nedavno je upozorio i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač. Povratnici sa sirijskog i iračkog ratišta iz redova islamista, kako je naglasio, ne donose ništa dobro u BiH i zbog toga i region i Evropa mogu da imaju probleme.
On je u oktobru naveo da se više od stotinu džihadista vratilo u BiH i da je njihovo procesuiranje na Sudu i u Tužilaštvu BiH, kao i kazne koje su im izricane, bile smiješne i ponižavajuće.
“Priča o deradikalizaciji tih ljudi je po mom mišljenju čista utopija. Ti ljudi neće promijeniti svoje ubjeđenje zbog toga što će im neko ponuditi neki dobar posao ili bolju platu”, rekao je Lukač i dodao da su oni na ratište otišli iz vjerskih uvjerenja i vraćaju se u BiH da šire upravo tu ideologiju.
Istakao je da deradikalizacija, mada se godinama o njoj priča u BiH, nije dala nikakve rezultate i siguran je da neće ni dati. Naveo je i da svi koji su se vratili sa stranih ratišta, kada izađu iz zatvora, za kratko vrijeme okupljaju oko sebe nove mlade ljude i šire svoju ideologiju.
“Imaćemo ogroman problem sa vehabizmom u BiH i već sam govorio da će se sa tim suočiti i muslimani, i to oni koji praktikuju tradicionalni islam, koji nisu radikalni, nisu opredijeljeni za terorizam i normalno žive”, zaključio je Lukač.
Preblage kazne Prema riječima brojnih stručnjaka, ali i domaće javnosti, pobornici terorizma i ratnici sa stranih ratišta u BiH dobijaju smiješno male kazne, što utiče na širenje radikalne ideologije više nego na njeno sprečavanje.
“Te kazne bile su praktično stimulativne za ponavljanje vršenje krivičnih djela. Zbog toga je potrebno da sa više aspekata i uz uključenje različitih stručnjaka budu sačinjeni posebni programi i da kaznena politika u BiH iz korijena bude promijenjena”, naglašava Župljanin.
Galijašević smatra da mora oštro sankcionisati terorizam i one koji ga podržavaju.
“Ako niste pohapsili ljude koji su zagovornici radikalizacije i niste ih adekvatno kaznili, onda šaljete poruke da je to normalno i legalno. Morate organizacije koje imenujete kao nosioce terorizma zatvoriti, sankcionisati, onemogućiti im pristup medijima i spriječiti njihovo finansiranje”, kazao je Galijašević.
Slično misli i stručnjak za bezbjednost Dragomir Keserović.
“Ti ljudi su u nekom momentu bili poneseni idejom da učestvuju u dejstvima na strani Islamske države, kao strani ratnici. Njih sada treba provesti kroz čitav niz edukativnih tema zašto je to štetno i pogubno, kako za njih tako i za njihove porodice, a potom i za cijelo društvo”, navodi Keserović.
Prema njegovim riječima borba sa terorizmom u BiH uglavnom je u nadležnosti bezbjednosnih agencija, iako bi tim problemom i deradikalizacijom trebalo svi da se bave svi, od spoljne politike, medija, vjerske zajednice pa do samih građana.
“Nemamo utisak da se bilo šta, kada je riječ o pitanju deradikalizacije, radi. Inače bi agencije i nadležni već imali pripremljene planove koji bi sadržavali sve – od plana prihvatanja, bezbjednosne obrade”, šta su radili, gdje su bili, selekcije po kategorijama – kazao je Keserović.
Politika sprečava deradikalizaciju
Stručnjak za međunarodnu bezbjednost profesor na Univerzitetu u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da je deradikalizacija terorista političko pitanje s kojim mnogi ne žele da se uhvate u koštac. On smatra da pojedini političari ne preduzimaju ozbiljnije mjere na sprečavanju širenja radikalne ideologije i na deradikalizaciji, jer se boje da bi tako mogli da izgube određeno glasačko tijelo.
“Neke aktivnosti terorista i onih koji se bore u vojnim operacijama u Islamskoj državi u religijskom smislu imaju simpatije kod određene grupe ljudi, odnosno u glasačkom tijelu. Političari onda nastoje da relativizuju stvar, bojeći se da bi ozbiljnim mjerama protiv terorizma izgubili glasove”, kazao je Šolaja.
Pojasnio je da su u BiH usvojena određena dokumenta i mjere za borbu protiv terorizma, ali je pod znakom pitanja koliko ima volje da to bude sprovedeno.
“U BiH mnogo dokumenata bude usvojeno pod pritiskom međunarodne zajednice pa tako i u oblasti borbe protiv terorizma. Nažalost, često se poslije usvajanja zaboravi na njihovo sprovođenje”, smatra Šolaja.
Istakao je da je deradikalizacija ozbiljno pitanje i da je za borbu protiv terorizma potrebna i politička stabilnost.
“Treba raditi i na otkrivanju uzroka terorizma i činjenica je da su se u BiH dešavali teroristički napadi koji nisu u vezi sa uvezenim terorizmom. Osim obavještajnih metoda na prikupljanju informacija o teroristima i njihovim aktivnostima potrebno je sprečavati odlazak ljudi iz BiH na strana ratišta. Oni kad se vrate donose radikalnu ideologiju, koja je osnova za mobilizaciju novih terorista”, pojasnio je Šolaja.
Galijašević takođe smatra da određene političke partije ne žele da se bore sa terorizmom.
“Nikakvu efikasnu akciju protiv radikalizacije i političkog islama neće dozvoliti SDA. Oni su stvorili islamizam i radikalisti su njihovi vojnici. Ta stranka obmanjuje narod i uvodi u politički islam ili islamizam koji nema vjere s islamom koji je vjera mira. Islamizam je brat sa fašizmom”, kazao je Galijašević.
Pravne šupljine
Kašnjenje sa uspostavljanjem vlasti te loša saradnja različitih agencija i institucija otežava donošenje snažnijih mjera za borbu protiv terorizma u BiH, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju Stejt departmenta o terorizmu širom svijeta.
On pojašnjava i da je uprkos izmjenama zakona kaznena politika u BiH ostala jako blaga prema osumnjičenim za terorizam.
“BiH je zatvorila neke pravne šupljine putem amandmana koji se odnose na terorizam u Krivičnom zakonu, iako problem ostaje blago kažnjavanje”, navedeno je u tom izvještaju.