U jučerašnjoj odluci Ustavnog suda BiH donijetoj po zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o zastavi BiH, ispod radara domaćih medija, i svekolike ovdašnje javnosti, pa i one stručne, promakla je jedna veoma važna činjenica koja svjedoči o dvostrukim aršinima u postupanju Ustavnog suda BiH, zavisno od toga da li mu se obraća Milorad Dodik ili Denis Zvizdić, rekao je za RTRS Milan Blagojević, profesor Ustavnog prava.
– Naime, u Odluci broj U-23/22 od 20. januara 2023. godine Ustavni sud BiH je, po zahtjevu Denisa Zvizdića, odlučio da odredba člana 5. Zakona o zastavi BiH, koja govori da se ta zastava ističe na zgradama “zajedničkih institucija BiH” navodno nije ustavna, odnosno da riječ “zajedničkih” nije u skladu sa Ustavom BiH – ističe Blagojević.
Međutim, navodi Blagojević, nedugo prije toga Ustavni sud BiH je, kada je rješavao po zahtjevu Milorada Dodika, donio odluku broj U-11/19 od 15. jula 2021. godine, kojom je odbio zahtjev Dodika i utvrdio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH u skladu sa Ustavom BiH.
– Donijevši ovakvu odluku tada, Ustavni sud BiH time, suštinski posmatrano, nijednog trenutka nije doveo u pitanje odredbu člana 5. navedenog zakona, da se zastava BiH ističe na zgradama “zajedničkih institucija BiH” – smatra Blagojević.
Na ovo ukazuje zbog dva razloga.
– Naime, u članu 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je bio predmet odlučivanja Ustavnog suda BiH u julu 2021. godine, jasno je bilo propisano da će se novčanom kaznom kazniti i svaka “neupotreba zastave BiH saglasno odredbi člana 5. Zakona”, a to znači da će se kazniti svako ko ne upotrijebi tu zastavu na zajedničkim institucijama BiH – navodi Blagojević.
Ističe da je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine imao pravo da odlučuje o ovom pitanju, saglasno člana 31. Pravila tog suda.
– Naime, u članu 31. Pravila Ustavnog suda BiH je propisan obim odlučivanja tog suda tako što je rečeno da: “Pri odlučivanju Ustavni sud, u pravilu, ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu”. Činjenica je da Dodik u svom zahtjevu nije dovodio u pitanje ustavnost riječi “zajednički” u Zakonu o zastavi BiH, za čim nije ni bilo potrebe jer upotrebu te riječi u zakonu ili njenu upotrebu na bilo koji drugi način ne zabranjuje nijedna odredba Ustava BiH – kaže Blagojević.
Drugim riječima, smatr Blagojević, upotreba riječi “zajednički” u zakonu ne bi bila u skladu sa Ustavom BiH samo kada bi taj ustav propisivao njenu zabranu. Ali, kako navodi Blagojević, Ustav BiH tu zabranu nije propisao nijednom svojom odredbom.
– Međutim, od te činjenice za potrebe ovog teksta važnije je to što član 31. Pravila Ustavnog suda BiH apostrofiranim riječima “u pravilu” daje pravo tom sudu da uvijek, pa i u julu 2021. godine, može da izađe iz navedenog pravila o obimu svog odlučivanja, te da i tada kaže da je riječ “zajedničke” navodno neustavna – rekao je Blagojević.
Uprkos tome, dodaje Blagojević, Ustavni sud BiH u julu 2021. godine nijednom riječju u svoj odluci broj U-11/19 nije doveo u pitanje ustavnost člana 5. Zakona o zastavi BiH i riječi “zajedničke institucije BiH” sadržanih u tom članu.
– Time je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine u stvari rekao i da te riječi nisu suprotne Ustavu BiH – zaključio je on.
Međutim, kada Denis Zvizdić traži od istog suda da kaže da riječi “zajedničke” nisu u skladu sa Ustavom BiH, Blagojević navodi da onda Ustavni sud BiH mijenja politiku odlučivanja pa udovoljava Zvizdićevom zahtjevu.
– Drugim riječima, kada Milorad Dodik podnese zahtjev za utvrđivanje neustavnosti zakona, onda je zakon u skladu sa Ustavom BiH, ali ako Denis Zvizdić to traži, e onda se Zvizidićev zahtjev usvaja i kaže da zakon nije u skladu sa Ustavom. Ne valja to, takva rabota suda očigledno krši pravnu sigurnost, a time i vladavinu prava. U konačnom, takvim ponašanjem ruši se ustav – zaključio je Blagojević.
RTRS (Foto: RTRS)