“Moraju danas biti ponosni svi poslanici kulturne baštine koji su uvidjeli kako jedna zemlja može zajedno sa svojim susjedima, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, da napravi jedan veličanstven projekat nominacije stećaka, tim više što BiH i druge tri zemlje imaju oko 70.000 stećaka na svom prostoru”, izjavio je ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović.
“Nadamo se da će Unesko dodati stećake na listu svjetske baštine i staviti ih pod svojom zaštitom”, kazao je Nović, dodavši da je projekat trajao pet godina, te da je ovo prvi put da se u okviru jedne ovakve akcije nekoliko zemalja našlo zajedno.
Nović je govorio na svečanosti koja je u Sarajevu organizovana povodom nominacije stećaka, podnesenoj UNESKO krajem januara.
Obimni dosije je prošao preliminarnu tehničku evaluaciju stručnjaka Ujedinjenih nacija, dok će proces evaluacije trajati do sredine 2016, kazao je vođa projekta Dubravko Lovrenović.
“Uspjeli smo da pokažemo da južnoslovenski Balkan nije samo region sukoba i razaranja već i zajedništva”, istakao je Lovrenović i podsjetio da je projekt nominacije stećaka počeo u Sarajevu krajem 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
On je pozvao međunarodnu zajednicu da imenuje instituciju koja će preuzeti brigu za zaštitu i očuvanje stećaka.
Nominacijom je predviđen upis 30 nekropola sa stećcima, reprezentativnih primjera iz četiri zemlje na listu Svjetske baštine Unesko-a.
Do sada je pronađeno više od 66.000 stećaka, od čega preko 50.000 na području BiH. Stećci su težine od 100 kilograma do 32 tone.
Iz Srbije su nominovani Mramorje – Perućac, Mramorje – Rastište i Grčko groblje – Hrta. U Srbiji se stećci uglavnom nalaze u Raškoj oblasti. Na Zlatiboru stećci postoje skoro u svakom selu, iako su mnogi korišćeni kao građevinski materijal.
(Tanjug)