Komarica je u saopštenju pojasnio da je njegovo metaforičko poređenje Banjaluke sa Blajburgom isključivo trebalo da posluži političarima u Hrvatskoj, BiH, Republici Srpskoj, pa i Banjaluci, da konačno odlučnije zajedno počnu ispravljati nepravdu mnogim njegovim sugrađanima i sunarodnicima “koja se čini već dvije i po decenije, a za šta veliku odgovornost nose brojni, još uvijek živi političari iz ratnih i poratnih godina”.
Navodeći da nije mogao slutiti da će njegove riječi izazvati takva reagovanja, Komarica je istakao da nikada nije, niti će reći da je srpski narod iskorijenio svoje susjede iz njihovog rodnog mjesta, nego da su to učinili pojedinci koji su u svojim rukama tokom i poslije rata imali vlast i mogli primjenjivati – ne zakon pravde i ravnopravnosti, nego “zakon jačega”.
“Saosjećam sa svim žrtvama svakog naroda i sa svima koji su direktno ili indirektno pogođeni stradanjem svojih bližnjih”, poručio je Komarica i dodao da nikada nije negirao zločine i žrtve iz proteklih ratova, niti je pristajao na manipulisanje jednim ili drugima.
On je naveo da je njegovo učestvovanje na godišnjoj liturgijskoj komemoraciji žrtava Blajburga bilo njegovo ispunjavanje dužnosti katoličkog biskupa iz hrvatskog naroda.
Banjalučki biskup ističe da je kao čovjek i hrišćanin tokom posljednjeg rata i u poslijeratnom vremenu odlučno osuđivao svaku nepravdu i zločin, bez obzira ko ih je učinio i nad kime.
Komarica poručuje da će se i dalje zalagati za praštanje, pomirenje i pravedni mir na osnovu istine i pravde o žrtvama, zločinima i zločincima, kao što je radio tokom rata.
(SRNA)