Ovo je jedan od prvih dobrih spoljnotrgovinskih indikatora nakon majskih poplava, kada je mjesečni izvoz pao na 648,8 miliona KM, a podaci zvanične statistike ukazuju na to da se izvoz oporavio već u junu, kada je iznosio 749,2 miliona KM, a da bi u julu dostigao pomenuti rekordan iznos.
Pored dobrih mjesečnih rezultata, statistika je potvrdila da je zahvaljujući dobrim izvoznim plasmanima u junu i julu ukupni bh. izvoz u ovoj godini ponovo prešao u pozitivnu zonu, ostvarivši u prvih sedam mjeseci rast od 0,4 odsto. Tako je u prvih sedam mjeseci ove godine izvezena roba u vrijednosti od 4,97 milijardi KM, dok je u istom periodu lani realizovan izvoz od 4,95 milijardi KM.
Na rast izvoza u prvih sedam mjeseci najznačajnije je uticao izvoz mašina i transportnih sredstava, koji je porastao za 13,6 odsto i realizovan je u vrijednosti od 721,9 miliona KM, a zatim pokućstva i dijelova, koji je rastao 4,8 odsto, a koji su izvezeni u vrijednosti od 518 miliona KM.
Veliki uticaj na rast izvoza imao je i sektor obuće, koji je zabilježio skok izvozne stope od 23 odsto i zabilježio ino-plasman vrijedan 403,7 miliona KM, te izvoz hemijskih proizvoda, koji je porastao za 15,7 odsto i ostvario vrijednost izvoza od 318 miliona KM.
Na drugoj strani, kod izvoza hrane i živih životinja, zablježen je veliki pad, od 10,7 odsto.
S rastom izvoza istovremeno je zabilježen rast uvoza, koji je u julu iznosio 1,33 milijarde KM i povećan je za 7,1 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
U prvih sedam mjeseci ove godine uvoz je iznosio 9,39 milijardi KM, što je za 5,4 odsto više nego u istom periodu 2013. godine. Značajno povećanje uvoza dijelom je posljedica povećane potražnje nakon majskih poplava, o čemu govore podaci da je uvoz mašina i transportnih sredstava u BiH u prvih sedam mjeseci porastao za 17,8 odsto, što je 1,85 milijardi KM u protivvrijednosti, i hemijskih proizvoda, kod kojih je zabilježen rast od 4,6 odsto, a kojih je uvezeno 1,14 milijardi KM. Na drugoj strani, pad je zabilježen u uvozu hrane i živih životinja, 4,1 odsto, a nafte i naftnih derivata za 5,5 odsto.
Duljko Hasić, ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH, konstatovao je da su tri ključna proizvoda dala doprinos rastu izvoza, i to električna energija, sirovi aluminijum i auto-dijelovi.
“Veliki uticaj na rast izvoza imale su odlične hidrološke prilike, zahvaljujući kojima je porasla proizvodnja struje. Ovo ukazuje da su i dalje ovi pozitivni pomaci velikim dijelom bili bazirani na izvozu sirovina, a ne finalnih oblika proizvoda”, kaže Hasić.
On je konstatovao da je BiH veoma očito napravila veoma značajan iskorak na polju industrijske proizvodnje.
“Neka preduzeća, poput ‘Natrona’ iz Maglaja, koja značajno učestvuju u izvozu, se brzo oporavljaju, tako da možemo očekivati da do kraja godine izvoz neće padati”, kaže Hasić.
On je ocijenio da se za BiH otvara mogućnost značajnijeg izvoza u zemlje EU, s obzirom na to da se zbog novonastalih spoljnotrgovinskih odnosa između EU i Rusije tu za nas otvara nova mogućnost. “Nadam se da ćemo sa obje strane uspjeti naći dodatni izvozni prostor, kako u agro-sektoru, tako i u oblasti prerađivačke industrije”, rekao je Hasić.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da dobri izvozni podaci ohrabruju i pokazuju vitalnost domaćih privrednika.
“Pozitivno je to što rast izvoza iz proteklih nekoliko godina, nije baziran samo na izvozu energije i ruda, već je u njemu sve značajniji udio prerađivačkog sektora”, rekao je Grabovac.