U izvještaju su zemlje svrstane u pet kategorija, a BiH je u četvrtoj, što znači da tu drogu koristi između 0,51 i jedan odsto bh. populacije, starosti između 15 i 64 godine.
Istraživanjem je tretirana i potrošnja ekstazija u svijetu, a kada je riječ o BiH taj narkotik, sudeći po ovom istraživanju, nije toliko popularan.
Međutim, borci protiv narkotika smatraju da potrošnja kokaina u BiH ipak nije tako velika jer je, kako dodaju, riječ o drogi koju sebi svako, i da hoće, ne može da priušti.
Tako Nermina Hrvić, predsjednica Udruženja roditelja djece ovisnika o drogama “Nada” Tuzla, ističe da kokain uglavnom koriste oni koji imaju više novca, budući da se radi o skupljoj vrsti droge.
“Kokain uglavnom koriste imućniji. Mi u našem udruženju ne znamo nikog ko je redovni korisnik kokaina, tako da smatramo da ta droga kod nas i nije baš toliko prisutna”, navodi Hrvićeva.
Ona još upozorava omladinu da je bitno da izgrade svijest da je droga zlo i da se tom poroku moraju suprotstaviti.
Iz sarajevske nevladine organizacije za resocijalizaciju bivših ovisnika “Proslavi oporavak” kažu da je u BiH, nažalost, sve prisutniji trend prelaska sa lakih droga na konzumaciju težih narkotika.
“U posljednje vrijeme jako su česti slučajevi konzumiranja spida ili amfetamina među mlađom populacijom, a razlog je cijena tog opijata. Što je jeftinije – to bolje prolazi, tako da je ta droga poprilično zastupljena kod mladih”, ističe Borislav Goić, predsjednik NVO “Proslavi oporavak”.
Prema njegovim riječima, kako bi se država lakše izborila s ovom problematikom potrebna je saradnja na svim nivoima u BiH.
“Sve države koje su bilo šta napravile po pitanju rješavanja zloupotrebe droge imale su jasnu strategiju. Međutim, sama strategija po sebi ne donosi puno. Ona tek kad je realizovana od strane svih aktera koji se bore protiv zloupotrebe droge donosi efekat. Na taj način smanjena je potrošnja droge u mnogim državama”, naglašava Goić.
On još dodaje da je, kada je riječ o upotrebi droge, mnogo bitnije spriječiti nego liječiti.
“Mislim da je glavni problem u BiH konzumacija marihuane i heroina. Najčešće se kod nas liječe heroinski ovisnici”, izdvaja Goić.
Da pred ovim problemom ne treba zatvarati oči svjedoči i podatak prema kojem je, kako je nedavno saopšteno iz Instituta za javno zdravstvo RS, samo u RS lani bilo registrovano 375 liječenih zavisnika od opijata.
Iz Instituta za javno zdravstvo RS kazali su da su, među liječenim zavisnicima, najzastupljeniji heroinski (89,4 odsto), a nakon heroina kanabis je najčešća primarna droga za korisnike koji su ušli u specijalizovani tretman liječenja.
Prema posljednjim procjenama evropskog Centra za monitoring droga i zavisnost o drogama, najmanje 85 miliona odraslih ljudi koristilo je neku nedopuštenu drogu u nekom trenutku – oko četvrtine odrasle populacije u Evropi.
Najviše zemalja ističe upotrebu kanabisa (77 miliona), dok je procijenjena upotreba ostalih droga niža, i to 14,5 miliona za kokain, 12,7 miliona za amfetamin i 11,4 miliona za ekstazi.
Rekorderi
U potrošnji ekstazija u svijetu, prema ovom izvještaju UN-a, prednjače Australija, Novi Zeland i Velika Britanija, dok je na četvrtom mjestu Holandija.
Što se tiče potrošnje kokaina, u svijetu je rekorder Škotska, za njom slijede Španija, Australija i Urugvaj.
(Nezavisne novine)