Sastanak je, kako saznajemo, direktna posljedica posjete Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, a koji je prilikom nedavne posjete BiH kazao kako je njegova zemlja spremna da razgovara o svakoj vrsti uklanjanja barijera kao i rješavanju procesnih problema.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH započelo je aktivnosti u vezi s uklanjanjem trgovinskih i drugih vancarinskih mjera, a predstavnici pojedinih institucija na nivou BiH su dobili zadatak da dostave spisak navedenih barijera s prijedlogom rješenja.
Kada će do sastanka doći i koje će sve teme biti kandidovane, juče nam iz Ministarstva nisu odgovorili.
Spoljnotrgovinska komora BiH kao jednu od barijera detektovala je problem s kojim se suočavaju proizvođači i izvoznici maline iz BiH u Srbiju.
Naime, zbog odluke Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije, prema kojoj su pri kontroli smrznute maline uzorkovali svaku pošiljku na osnovne parametre bezbjednosti i noro virus, rezultati analize čekaju se do 20 dana, što znači da se roba ne može ocariniti niti staviti na tržište u tom periodu, a u pitanju je lako kvarljiva roba.
“To predstavlja problem kupcu koji mora da lageruje malinu, a ne smije da je koristi. To što ona stoji stvara mu trošak, a sve mu usložnjava situaciju”, kaže Ivan Todić, direktor Zemljoradničke zadruge “Srebrenica”, a koja se bavi otkupom i izvozom maline.
Ljubiša Alempić, predsjednik Udruženja “Vilamet” iz Bratunca, čiji se članovi bave uzgojem maline, kaže kako je neshvatljivo da kamion s jagodičastim voćem čeka i do tri sedmice na istovar te se nada kako će problem biti uskoro riješen.
Sličan problem imali su i izvoznici mlijeka, koji su se žalili kako veterinarski organi iz Srbije traže zdravstvene i veterinarske analize koje traju i do 10 dana, a mlijeko je lako kvarljiva roba. Zbog toga je mljekara “Milkos” iz Sarajeva bila prinuđena da prekine izvoz mlijeka u Srbiju.
“Analize su često trajale predugo, a naš distributer je tražio načine i pokušavao da te necarinske barijere ne budu baš tako stroge i vođene na taj način, ali nije uspio pronaći rješenje i polako smo se povukli. Čujemo da sličan problem imaju i uvoznici iz Srbije i mislimo da treba ukinuti barijere koje produžavaju boravak u skladištima kupca bez mogućnosti da izađu na tržište i da se prodaju”, kazao je Adin Fakić, direktor mljekare “Milkos”.
Nadalje, preduzeća u BiH koja se bave proizvodnjom čelika imaju problem prilikom izvoza u Srbiju iz razloga što se od 2015. godine u ovoj zemlji primjenjuje Uredba o tehničkim i drugim zahtjevima za čelik za armiranje, kojom se ne priznaju sertifikati koje su do tada imali proizvođači iz BiH, iako je njihov proizvod sertifikovan u zemljama EU. Zbog svega je izvoz toplo valjane žice od željeza i nelegiranog čelika u namotanim kolutima doživio pad od čak 85 odsto, a slično je i sa šipkama od željeza.
Pojedini proizvođači piva iz BiH koji svoje proizvode plasiraju na tržište Srbije žalili su se da je prema Pravilniku o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane Srbije dozvoljeno da na jednoj deklaraciji može biti konstatovan samo jedan uvoznik u Srbiju, iako postoji više od jednog uvoznika za Srbiju pa za svakog uvoznika treba da ide posebna deklaracija, što za njih predstavlja povećanje troškova proizvodnje.
Sa druge strane, žalile su se i pivare u Srbiji i to na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o akcizama u BiH, navodeći da se radi o diskriminatorskom zakonu koji je u suprotnosti sa CEFTA sporazumom i EU direktivama.
Podaci spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju kako su 2015. godine u BiH izvezli piva u vrijednosti od 63,89 miliona KM, a prošle godine 45,84 miliona KM. Proizvođači iz BiH su u Srbiju 2016. godine izvezli 464.866 KM piva, a 2016. godine izvoz je iznosio 632.524 marke.
Dejan Tovilović/Nezavisne novine