Novac koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) uplatio BiH od 330 miliona evra instrumenata za brzo finansiranje stoji na računima komercijalnih banaka, a na njega BiH čak plaća i penale.
Naime, pored kamate i ostalih obaveza koje su aktivirane onog trenutka kada je MMF sredstva uplatio na račun Centralne banke BiH, s obzirom na to da je račun otvoren u komercijalnoj banci, BiH mora da plaća i negativnu kamatnu stopu, odnosno mora da plaća naknadu na to što novac drži na računu, odnosno što nije povučen.
Podsjećanja radi, BiH je od MMF-a zatražila finansijsku pomoć, a nakon što je MMF odobrio kredit i doznačio sredstva, došlo je do internih neslaganja u FBiH na koji način treba raspodijeliti novac između FBiH i kantona. BiH je čak zamolila Upravni odbor MMF-a da udvostruči sredstva koja su inače trebalo da budu odobrena, sa oko 170 miliona na 330 miliona evra, što je na kraju i uvaženo.
U pismu namjere, koje je bilo uslov za odobravanje aranžmana, koje su potpisali Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, Fadil Novalić, predsjednik Vlade FBiH, Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, Zora Vidović, ministarka finansija RS, Jelka Milićević, ministarka finansija FbiH, i Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, potpisnici su obavijestili MMF da je postignut dogovor o raspodjeli novca između entiteta, kantona i ka Brčko distriktu.
“Sredstva od Instrumenata za brzo finansiranje će biti proslijeđena vladama entiteta na isti način kao i u prošlosti i podijeljena između FBiH i deset kantona, sa ukupno 62 odsto, te 38 odsto RS. Svaki od entiteta će proslijediti po 0,5 odsto Brčko distriktu”, navedeno je u pismu namjere. Takođe, pojašnjeno je da će većina novca biti usmjerena u zdravstveni i socijalni sektor, te da neće biti dirane rezerve Centralne banke BiH.
Almir Salihović, šef Kabineta guvernera CB BiH, juče je rekao za “Nezavisne” da, dok ne dobije svu potrebnu dokumentaciju, ne može doći do raspodjele novca.
“CB BiH je spremna za raspodjelu novca, ali, kako bi to bilo realizirano, neophodno je da se ispune preduslovi definisani u članu 2. memoranduma, potpisanog 20. aprila”, objasnio je Salihović za “Nezavisne”.
To znači da, kako je pojasnio, Ministarstvo finansija i trezora BiH mora da u fizičkom obliku dostavi promisorne note, te da to do ovog trenutka nije urađeno.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH juče su “Nezavisnim” rekli da oni još nisu dobili zvanično zaključak Savjeta ministara BiH s prošle sjednice kojim se utvrđuje da je ministar dobio ovlaštenje da potpiše promisornu notu, ali da nije usvojena odluka o raspodjeli jer su protiv glasali bošnjački ministri uz obrazloženje da ona nije usklađena s pismom namjere u vezi s raspodjelom novca prema kantonima. U tom ministarstvu su precizirali da je za dalje postupanje neophodno da prvo dobiju ovaj zaključak.
U entitetskim ministarstvima finansija juče nismo dobili obrazloženje niti objašnjenje na koji način će se dalje postupati, kao ni od Kancelarije MMF-a u BiH.
Nezvanično, saznajemo da će se do kraja sedmice pokušati pronaći rješenje, ali nam niko od sagovornika nije mogao garantovati da će se to i dogoditi. Ukoliko novac i dalje bude ostao na računu, BiH će i dalje snositi finansijske posljedice zbog plaćanja penala i naknada.
Dejan Šajinović – Nezavisne Novine