BiH se i dalje suočava sa krizom priliva migranata koji traže način da uđu u Zapadnu Evropu, što je dovelo do humanitarne krize s obzirom na to da BiH finansijski ne može izdržati njihov smještaj niti se od BiH može očekivati da sama iznese krizu, ističe se u petom poglavlju 24. izvještaja koji je Republika Srpska uputila Savjetu bezbjednosti UN.
U izvještaju se navodi da je Služba za poslove sa strancima BiH početkom avgusta registrovala ulazak više od 62.000 migranata od 2018. godine.
“Ove godine je u BiH nelegalno ušlo oko 14.000 migranata. U prvih šest mjeseci, policija Republike Srpske registrovala je 69 odsto više migranata nego u istom periodu prošle godine”, dodaje se u izvještaju.
Iz Srpske ističu da su migrantsku krizu izazvala geopolitička i ekonomska pitanja koja nisu djelo BiH, te da migranti od 2018. godine koriste rutu koja ide kroz BiH u nastojanjima da uću u EU preko granice sa Hrvatskom koja im je blokirala ulazak, tako da je veliki broj migranata ostao u BiH.
U izvještaju se dodaje da je posljednjih godina kontrola granice EU pooštrena na granici BiH sa Hrvatskom, ali ne i na drugim lokacijama preko kojih migranti ulaze u EU, a zatim nalaze način da stignu i do BiH gdje su mnogobrojni ostali iako ne žele tu da budu.
Iz Republike Srpske upozoravaju da migrantska kriza, i reakcija SDA, ubrzava pad broja Srba u FBiH.
“Prije rata, na teritoriji FBiH živjelo je oko 540.000 Srba. Do popisa 2013. godine, taj broj je pao na 56.000, a od tada do danas dodatno je pao na oko 40.000. Ovaj trend dodatno ubrzava praksa SDA da migrantske kampove postavlja uglavnom u područjima naseljenim Srbima, zbog čega se Srbi plaše za svoje živote”, konstatuje se u izvještaju.
U izvještaju se napominje da veliki broj migranata stiže u BiH iz zemalja u kojima džihadističke grupe imaju veliki broj pristalica.
“Dana 24. aprila tadašnji ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić izjavljuje da je BiH među migrantima otkrila dvojicu terorista na osnovu otisaka prstiju. Služba za poslove sa strancima BiH je 2019. godine privela pet Avganistanaca osumnjičenih za terorizam. Međutim, sigurno je da ovo nisu jedini džihadisti koji su u BiH ušli sa migrantima. Mnogi migranti nemaju identifikacione dokumente, te je nemoguće provjeriti da li su povezani sa terorizmom i drugim krivičnim djelima”, upozorava se u izvještaju.
Migranti često daju pogrešne podatke o svom porijeklu da bi onemogućili utvrđivanje identiteta i saradnju sa njihovom zemljom porijekla, a infiltracija terorista u BiH naročito je osjetljivo pitanje zbog statusa BiH kao utočišta islamskih radikala.
Iz Srpske u izvještaju naglašavaju da je migrantska kriza donijela u BiH i nove oblike nasilja, te su u septembru u velikom sukobu između migranata iz Avganistana i Pakistana ubijena dvojica migranata, a povrijeđeno 18.
U izvještaju se dodaje da je u avgustu jedan migrant ubijen u tuči između migranata, da je u junu u blizini Banjaluke migrant uperio pištolj u policajca, a u maju je nekoliko stotina migranata učestvovalo u neredima u migrantskom kampu u blizini Bihaća.
S obzirom na to da interes migranata nije da ostanu u BiH, iz Srpske naglašavaju da je najbolje rješenje za humanitarnu i bezbjednosnu krizu koju je izazvao priliv migranata povratak u njihove matične zemlje.
“Predsjedništvo BiH učinilo je 27. avgusta nekoliko bitnih koraka ka ublažavanju migrantske krize, uključujući i jačanje institucija i zaštitu granice, kao i potpisivanje sporazuma o readmisiji sa zemljama porijekla migranata. Predsjedništvo je zatražilo od Savjeta ministara da poveća kapacitete granične policije i iz budžetske rezerve izdvoji pet miliona KM za rješavanje migrantske krize”, zaključuje se u izvještaju.
SRNA