Podijeljeno po oblastima, nalazimo se na 175. mjestu po lakoći, odnosno teškoći otvaranja nove firme, a na 166. mjestu po dobijanju potrebnih dozvola. Na 137. mjestu smo po procedurama za plaćanje poreza, a na 122. mjestu po pristupu električnoj energiji.
U poređenju s ostalim zemljama po knjiženju imovine nalazimo se na 97. mjestu, a na 71. po sposobnosti države da omogući ispunjavanje ugovornih obaveza između poslovnih subjekata.
Najmanje problema, sudeći prema toj studiji, imamo pri prekograničnom poslovanju – u toj oblasti smo na 37. mjestu na svijetu.
Prema ovoj studiji, u BiH je potrebno 65 dana da se pokrene biznis, a za to je potrebno proći 12 različitih procedura. Svjetski lider u ovoj oblasti je Novi Zeland u kojem vam za pokretanje biznisa treba pola dana i koji ima samo jednu proceduru koju treba sprovesti. U toj oblasti od nas su bolji Hrvatska, koja se nalazi na 87. mjestu, te Crna Gora na 60. mjestu.
U slučaju da želite izvaditi građevinsku dozvolu, u Sarajevu su vam za to potrebna 193 dana i 16 procedura. Poređenja radi, u Južnoj Koreji, koja je najbolja u toj oblasti na svijetu, izdavanje dozvole traje 27 i po dana. S druge, pak, strane, Danska je najbolja po najmanjem broju procedura, pa tako za izdavanje dozvole treba proći ukupno sedam procedura.
Za registraciju vaše imovine u BiH vam je potrebno 24 dana i sedam procedura, a šampionima u ovoj oblasti je ukupno potrebno jedna procedura i jedan dan.
Još jedna od poteškoća s kojima će se susresti investitori u BiH je lakoća dobijanja kredita. Prema ovoj studiji, od nula do 12 poena, pri čemu je 12 najbolji rezultat, BiH je ostvarila sedam poena u oblasti primjene kreditnih ugovora. Kada su krediti u pitanju, najslabiji smo u oblasti pouzdanosti vraćanja kredita, gdje smo ukupno ocijenjeni s 12,1 u odnosu na 100 maksimalnih poena.
Velike su poteškoće i kada se radi o primjenama ugovora, pa je tako za sudsko poravnanje dugova u BiH potrebno 595 dana, dok su u Singapuru za to potrebna 164 dana. Međutim, studija pokazuje da je mnogo više zabrinjavajuća činjenica da u BiH trošak postupka u prosjeku iznosi čak 36 odsto vrijednosti ugovora, dok je u Islandu, svjetskom šampionu u ovoj oblasti, trošak samo devet odsto.
Nekada primjene novih zakona mogu da otkriju koji su to ranjivi dijelovi zakona, tj. koji zahtijevaju poboljšanja. Tako, na primjer, zalog može podrazumijevati i pokretnu imovinu poput mašinerije, bankovnih računa ili dionica kompanija s ograničenom odgovornošću.
“Zakon dopušta veliku slobodu u definisanju instrumenata obezbjeđenja, kao i obezbjeđenja duga. Samim tim, kompanijama je obezbijeđena značajna fleksibilnost u smislu založenih sredstava”, navedeno je u studiji.
BiH se spominje i u dijelu koji govori o finansijskoj disciplini, pa je tako navedeno da uključivanje mikrofinansijskih institucija u sistem kreditnih izvještaja doprinosi višem stepenu finansijske discipline. Ovo takođe znači i da je smanjen nivo nekvalitetnih kredita.
“Pokretanje biznisa u BiH je na neki način olakšano smanjenjem plaćanja minimalnog osnivačkog kapitala za društva s ograničenom odgovornošću, što je dovelo i do povećanja efikasnosti notarskog sistema”, navedeno je.
U Savjetu stranih investitora poručuju da izvještaj ne iznenađuje jer u svojoj strukturi i analiziranim pokazateljima registruje poteškoće na koje jasno ukazuje i Savjet u izdanju “Bijele knjige”, odnosno Poslovnog barometra koji su izdali.
“Aktualna ekonomska situacija, rezultati izvještaja, nizak nivo stranih direktnih ulaganja, niska zaposlenost, nizak standard i kupovna moć stanovništva, kao i negativna demografska kretanja jasno ukazuju na potrebu i hitnost reformskog djelovanja. Primjenom istih ekonomskih politika mogu se dobiti samo isti, odnosno nedovoljno dobri rezultati, dakle potrebne su odlučne promjene i reforme”, navode oni.
Nezavisne