Nakon što su ministri vanjskih poslova 28 država-članica EU prije nekoliko dana Albaniji dodijelili status kandidata za pristupanje i članstvo u EU, zaokruživanje regionalne slike evroatlantskog integrisanja još jedino kvari BiH, koja bi još godinama mogla nositi neslavni status “balkanske crne rupe”.
Koliko je, zapravo, BiH u ovom trenutku daleko od svojih susjeda, a još dalje od krajnjeg čina pristupanja EU, dovoljno ilustrira podatak da vlasti BiH jednu od svoje tri ključne obaveze ne mogu da izvrše šest godina, a drugu nešto manje od pet.
Presuda “Sejdić i Finci”, uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije, i na kraju, prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) bh. institucijama i političarima ostaju kao tri ključna neispunjena preduslova.
Halid Genjac, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH, smatra da je davanje statusa kandidata Albaniji još jedno “vrlo dramatično upozorenje” za BiH.
“Sada je još vidljivije kakav BiH ima problem s evropskim putem i da taj problem mora hitno rješavati. Veoma je opasna situacija u kojoj bi BiH ostala izvan regionalnog trenda evropskog integrisanja”, kaže Genjac.
On naglašava da je teško i zamisliti sve štetne posljedice koje bi mogle nastati za našu zemlju ukoliko se ovakvo stanje duže zadrži.
“Naravno, nekoliko mjeseci pred izbore spektakularni pomaci nisu mogući, međutim svi koji pretenduju da dobiju podršku na izborima moraju učiniti sve da se nakon izbora formira stabilna i proevropska vlast”, smatra Genjac.
Za Nevenku Savić, direktoricu Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH, vijest iz Brisela nije iznenađenje.
Ona podsjeća na pozitivan izvještaj o napretku za Albaniju, kao i na preporuku Evropske komisije (EK) za ovu jadransku državu.
“Ovo je, u nekom smislu, odlična vijest i za nas u pogledu toga da politika proširenja ostaje dosljedna. Međutim, činjenice koje sada govore o tome da je BiH posljednja po napretku i ostvarenom procesu integrisanja je negativna strana ove informacije”, kaže Savićeva, koja zaključuje da će sada u Albaniji biti povećan i priliv stranih investicija.
Ipak, šta je moguće uraditi u situaciji iznimno kompleksne političke situacije u zemlji, i to svega nekoliko mjeseci pred izbore?
Savićeva kaže da, ipak, moramo imati na umu novi evropski pristup BiH, koji donosi neka nova pravila, ali istovremeno bh. vlasti ne oslobađa odgovornosti da urade posao za koji su izabrani.
“Ove godine se mnogo govorilo o novom pristupu, međutim ipak nije došlo do promjene uslova za BiH. Činjenica je da je EK uvela neke nove mehanizme, a sve je to u funkciji olakšavanja BiH da što prije ispuni preostale uslove, a oni su poznati i nalaze se u ‘mapi puta’ za podnošenje aplikacije za članstvo, koja je usvojena još u ljetu 2012. godine”, zaključuje Savićeva.
Briselski “veliki brat” već godinama stoluje na adresi Skenderija 3a u centru Sarajeva, odakle, shvatljivo, može samo poručiti da je EU spremna na svaku vrstu pomoći, ali da oni neće uraditi posao za koji su plaćeni naši političari.
Endi Mekgafi, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH, ponavlja da naša zemlja ima jasnu perspektivu članstva u EU “koju je nedvosmisleno podržalo svih 28 država članica”.
“Nažalost, BiH zaostaje za drugim zemljama u procesu integracija. Kada status kandidata Albanije bude potvrđen, BiH će ostati jedina zemlja sa statusom potencijalnog kandidata. A da bi napredovala ona mora osigurati provođenje presude ‘Sejdić i Finci’ putem ustavnih amandmana”, ističe Mekgafi. On podsjeća na izjavu Ketrin Ešton, odlazeće visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost, prilikom posljednje posjete BiH.
“Ona je kazala da se uslovi neće promijeniti, ali će Evropska unija učiniti sve što može da pomogne BiH da te uslove ispuni”, zaključuje Mekgafi.
Iako je do sada bilo nekoliko “prelomnih godina i ključnih trenutaka za BiH”, naredna godina, nakon uspostavljanja nove vlasti u BiH, nesumnjivo bi mogla biti upisana u nasljeđe ove zemlje. Mogao bi to biti trenutak sudbinske odluke u odabiru između integracije i izolacije.
Hronologija ključnih događaja u odnosima BiH i EU
maj 1999. Započeo proces stabilizacije i pridruživanja, koji nudi jasnu mogućnost integracije za BiH i ostalih zemalja zapadnog Balkana u EU.
juni 1999. Pokrenute aktivnosti Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, kojem je strateški cilj stabilizacija putem približavanja regije integracijama.
ljeto 2000. Uveden bescarinski pristup proizvoda iz Bosne i Hercegovine unutrašnjem tržištu Evropske unije (Autonomus Trade Measure – ATM).
mart 2003. Počeo rad na Studiji izvodljivosti. EK uručila Vijeću ministara upitnik od 346 pitanja koja pokrivaju oblast ekonomskog i političkog uređenja.
novembar 2003. EK usvojila ocjenu Studije izvodljivosti, koja je identificirala 16 prioritetnih oblasti za suštinski reformski napredak.
novembar 2005. U Sarajevu su zvanično pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
januar 2007. Uspostavljen instrument pretpristupne pomoći (IPA), namijenjen za sve pretpristupne aktivnosti koje finansira Evropska komisija.
decembar 2007. Parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i EU.
juni 2008. Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.
juli 2008. Prvog jula stupio na snagu Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima.
juni 2011. Održan prvi sastanak Strukturisanog dijaloga o pravosuđu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
27. juna 2012. Održan prvi sastanak Dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja BiH, kada je uručena “mapa puta” za zahtjev za članstvo BiH u EU.
(Nezavisne novine)