Iz Svjetske banke, očekivano, navode da će ovaj projekat biti usmjeren na područja najteže pogođena razornim poplavama.
“Cilj je pokrivanje hitnih potreba i obnavljanje funkcionalnosti infrastrukture bitne za javne usluge i ekonomski oporavak u zahvaćenim područjima, nakon najtežih poplava koje su pogodile zemlju od kada se vodi evidencija”, istakli su iz Svjetske banke.
Laura Tak, potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju, precizirala je da će projektom hitnog oporavka od poplava biti finansirana ključna roba, kao što su uvoz goriva i struje, te rekonstrukcija lokalne infrastrukture.
“Ovaj neposredni odgovor, zajedno s projektom zaštite od plavljenja Drine, podržaće ekonomski oporavak u zahvaćenim područjima i pomoći će da se ekonomski rast BiH vrati na nivo prije poplava”, smatra Takova.
Inače, ovaj novčani transfer pripremljen je u rekordnom roku u svjetlu teške situacije u BiH, a biće finansiran iz sredstava Programa za odgovor na krizu Međunarodne asocijacije za razvoj.
Inače, preliminarne procjene pokazuju da je ova katastrofa uzrokovala ogromnu štetu bh. ekonomiji i privredi, ali i domaćinstvima, jer su stradali stambeni objekti, transport i infrastruktura, kao i poljoprivreda i energetika.
Kako navode iz Svjetske banke, ovaj kredit će stoga pružiti i podršku za tekuće aktivnosti vlada u pravcu ekonomskog oporavka, naročito u poljoprivrednom sektoru.
Inače, osim ovog projekta, Svjetska banka je aktivna i na još nekoliko polja s ciljem pružanja sveobuhvatnog paketa podrške u oporavku i obnovi zemlje koja je pretrpjela jednu od najvećih katastrofa ikada.
Tako je u toku razmatranje restrukturiranja i drugih postojećih projekata iz svog portfelja u BiH, koji trenutno uključuje 14 aktivnih projekata, vrijednosti 578,5 miliona dolara.
Istovremeno, i Međunarodni monetarni fond (MMF) našoj zemlji je odobrio sedmu i osmu tranšu po četvrtom stendbaj aranžmanu, u sklopu koje je transferisana i pomoć za oporavak od poplava – ukupno 191,4 miliona evra, ili oko 374,36 miliona KM, potvrdio je Ante Krajina, federalni ministar finansija.
Kao što je poznato, raspodjela sredstava po redovnom kreditu vrši se u odnosu 2:1, odnosno Federacija dobija dvije trećine, a Republika Srpska jednu.
U vezi sa dodatnim zaduženjem za oporavak od poplava i saniranja posljedica, BiH će dobiti ukupno oko 95,7 miliona evra, ili oko 187,2 miliona KM.
Od toga Brčko distriktu ide dva odsto, a RS i Federacija BiH ostatak dijele po 49 odsto, što je, kako je rekao Krajina, oko 92 miliona maraka po entitetu.
Milorad Dodik, predsjednik RS, izjavio je da su sredstva Međunarodnog monetarnog fonda dobrodošla, “imajući u vidu da su poplave bitno smanjile budžetske prihode”.
Dodik je rekao da će sredstva MMF-a obezbijediti likvidnost budžetskog sistema, te da su namjenska i da će biti potrošena za podršku institucijama i budžetu RS.
“Ona će svakako biti i jedan ‘bajpas’ za ono što nas čeka, a to je već ranije dogovorena kreditna linija s Ruskom Federacijom, a čija je procedura u toku pred ruskim organima”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, RS bi od sedme i osme tranše MMF-a trebalo da dobije 33 odsto od ukupno odobrenih sredstava.
On kaže da odnos s MMF-om na početku godine nije obećavao saradnju tokom ove ni narednih godina, ali da su poplave nesumnjivo olakšale situaciju, pa je postalo moguće postići neki aranžman.
Dodik je napomenuo da će 16. jula biti održana donatorska konferencija na kojoj će biti obezbijeđen dio novca za sanaciju štete od poplava.
(Nezavisne novine)