Grube procjene govore da u BiH u ovom trenutku postoji nešto više od 110.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.
Ali, da se više ne bi baratalo grubim i raznim nepotvrđenih podacima, te da bi se konačno spriječile malverzacije u smislu da se za poljoprivredne podsticaje nerijetko prijavljuju oni koji uopšte ne ispunjavaju uslove za tako nešto, pomoći će popis poljoprivrede, prvi u BiH, nakon 64 godine (posljednji obavljen 1960. godine).
Za ovaj posao, koji bi, prema najavama, trebalo da bude okončan u posljednjem kvartalu 2024. godine, zadužene su Agencija za statistiku BiH, Zavod za statistiku RS i Federalni zavod za statistiku, a sredstva je odobrila Delegacija EU u BiH.
Plan je da oni prikupe oko 400 najvažnijih indikatora i varijabli koje se tiču poljoprivrede, a u najkraćem, to se odnosi na podatke o korištenim poljoprivrednim zemljištima za sve vrste usjeva, brojnom stanju stoke po vrstama i kategorijama, podaci o organskoj poljoprivredi, navodnjavanju i metodama poljoprivredne proizvodnje i, prvi put, podaci o radnoj snazi.
Sagovornici “Nezavisnih novina” ističu da je popis od izuzetne važnosti za BiH jer ćemo konačno imati uvid u to čime raspolaže ova grana privrede, kako bi to uporedili sa potrebama tržišta i vidjeli koje su to perspektivne oblasti u koje treba ulagati.
Kada je u pitanju Republika Srpska, podaci o broju poljoprivrednih proizvođača se stalno prijavljuju APIF-u, ali se oni, pojašnjava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, svakodnevno mijenjaju i teško je odgovoriti koliko proizvođača trenutno postoji u Srpskoj.
“Prošle godine je obuhvaćen daleko širi broj poljoprivrednika, koji je mogao ući u sistem registracije. To je bilo negdje na nivou nekih 37.000 gazdinstava, ali stvarno ne bih da licitiram sa brojkama”, ističe on.
Govoreći o popisu, Marinković kao jednu od najbitnijih stvari izdvaja to što će se konačno spriječiti brojne malverzacije koje postoje, prije svega ta da se za podsticaje i subvencije prijavljuju ljudi koji se uopšte ne bave ovim poslom.
“Prijavljuju se, pa ostvaruju subvencije po osnovu regresiranog goriva. Onda, prijavljuju površine koje ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu ili poljoprivrednu kulturu koja takođe ne odgovara stvarnom stanju. Imamo i da prijavljuju lažni broj životinja, vrstu, kategoriju”, pojašnjava on.
Ipak, smatra da će popis biti bespredmetan ukoliko se ne uskladi i spoljnotrgovinsko poslovanje BiH i ne uvedu određene mjere zaštite domaće proizvodnje.
S tim je saglasan i njegov kolega iz Federacije BiH Nedžad Bićo, koji poručuje da je sramota i spominjati da se u posljednjih šest decenija nije sproveo ovaj popis.
“To je odraz stanja u državi. Mi ne samo da smo jedini u Evropi koji nemaju popis poljoprivrede, već smo jedini koji nemaju ni ministarstvo poljoprivrede na nivou države, niti nadležnu agenciju”, kaže Bićo, koji je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, a kojih je, prema procjenama, oko 80.000.
On ističe da je popis od izuzetne važnosti, kako bi se i država aktivno uključila u pomoć poljoprivrednim proizvođačima, čime bi ojačala konkurentnost na tržištu.
“Zadnjih godina FBiH zaista pomaže poljoprivrednicima, kao i RS, ali što se tiče države, ona ne pomaže, već odmaže”, kazao je Bićo, uz konstataciju da je budžet za poljoprivredu u FBiH u prošloj godini bio oko 166,5 miliona KM.
“To i nije loše kad znamo da smo počeli sa oko 15-20 miliona. Budžet se rapidno diže, ali opet nije dovoljno kada se prate zemlje regiona i Evrope, gdje je enormno veći. Države u regionu imaju bolje podsticaje, a samim tim i jeftinije proizvode, a da bi bili konkurentni sa regionom država mora reagovati”, smatra on.
Upravo će unapređenje poljoprivredne proizvodnje biti u fokusu nadležnih, obećava Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, dodajući da je popis neophodan kako bi se obezbijedio kontinuitet u prikupljanju strukturnih podataka u oblasti poljoprivrede i omogućio sveobuhvatni, međunarodno uporedivi pregled strukturnih karakteristika nacionalne poljoprivrede, u cilju kreiranja održive agrarne politike.
Treba napomenuti i to da je Agencija za statistiku BiH na osnovu popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine sačinila Adresar porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, na osnovu kojeg od 2017. godine sprovodi godišnje istraživanje farmi.
Izvor: Nezavisne novine