BiH i EUFoto: ilustracija EU je danas u Briselu zahtijevala da BiH retroaktivno vrati naplaćene carine od jula 2013. i ulaska Hrvatske u EU, ali ne u novcu, nego kroz povećanje kvota za uvoz u BiH.
Evropska unija obećava da će, zauzvrat, razmisliti o postepenom uvođenju tzv. tradicionalne trgovine. EU nije odbacila prijedlog faznog prilagođavanja tradicionalnoj trgovini, ali samo za dio poljoprivrednih proizvoda.
No i taj ustupak, kojim bi se samo privremeno odgodio udar na poljoprivrednike u BiH, nije učinjen bez dodatnih zahtjeva EU pregovarača… – Pojavio se novi momenat – EU zahtijeva retroaktivnu primjenu carinskih stopa, koja je naplaćena od 1. jula 2013 godine ulaska Hrvateske u EU.
To je neprihvatljivo za sve članove delegacije BiH, rekao je Miljan Erbez, član pregovaračkog tima BiH iz Republike Srpske u procesu adaptacije SSP-a sa EU. Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa sa inostranstvom u Savjetu ministara BiH Mirko Šarović kaže da za EU termin zaštita poljoprivrednih proizvođača nije prihvatljiv.
Preporučuje podršku, ali je i ne nudi. – Dok se pregovara nadležnim vlastima u BiH preporučujem da ne gledaju samo šta će uraditi pregovarački tim, nego da sjednu i pomognu poljoprivrednom sektoru, jer jednog dana ćemo u potpunosti liberalizovati carine.
Nemojte da se krijemo iza adaptacije SSP-a, istakao je Šarović. Na ministrovo hipotetičko pitanje, šta bi kada bi pozivom u EU u potpunosti liberalizovali uvoz, poljoprivrednici znaju odgovor. Značilo bi to propast domaće proizvodnje! Pri tom, Šarović je poljoprivrednicima davao drugačija obećanja… – U predhodnih nekoliko mjeseci udruženje imalo intenzivne aktivnosti sa ministrom spoljne trgovine u vezi sa zaštitom domaće proizvodnje.
Najnovije informacije govore da ćemo uskoro imati konkretne mjere zaštite, naglasio je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske. – Ako nas neće zaštititi moraćemo sami blokirati granicu, puteve, nemamo drugih argumenata, naglasio je Savo Bokajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije”.
Ako je tržišna cijena svinja ispod dvije marke po kilogramu žive vage, a proizvođačka gotovo tri, onda je i laicima jasno da bi bescarinsko otvaranje vrata za robu iz Hrvatske i drugih zemalja EU ugušilo domaće svinjogojstvo. Mljekari farme mogu zaključati, ako se na tržištu pojavi za 40 pfeniga jeftinije mlijeko, a ni agraru se ne piše dobro.