Informacija je jučer “Nezavisnim” potvrđena iz Minstarstva finansija BiH kao svojevrsni odgovor na novonastalu situaciju.
“Ministarstvo finansija i trezora podsjeća da je ranije dalo mišljenje u kojem je navedeno da se ta sredstva mogu isplatiti iz samog projekta izgradnje državnog zatvora, a nikako iz budžetske rezerve”, naveli su iz ovog ministarstva.
Naime, novu pometnju izazvao je sam Grubeša, nakon što je krajem prošle sedmice potvrdio kako će opštini Istočna Ilidža i firmi koja će vršiti tehnički prijem ipak biti isplaćeno traženih 526.000 KM. Grubeša je tada naveo da je već uputio zahtjev Ministarstvu finansija za isplatu ovih sredstava, no iz Ministarstva finansija su podsjetili da su već dali mišljenje početkom decembra prošle godine, te da od isplate s njihovog računa nema ništa.
Šta će se dalje dešavati, ostaje nam da vidimo, no već su iskazane određene sumnje u odnosu na samu cijenu, budući da će firma koja bude radila tehnički prijem za nekoliko dana posla (kontrole papirologije i sl.) zaraditi oko 400.000 KM (70 posto), dok će općini pripasti 30 posto ovih sredstava.
Podsjećamo, prije desetak dana ministar bezbjednostiBiH Dragan Mektić rekao je “Nezavisnim” kako bi Savjet ministara, ukoliko dugo očekivani početak rada državnog zatvora i dalje bude opstruiran iz više razloga, ovaj objekat moglo da proglasi od značaja za državu, čime bi preuzelo sve preostale ingerencije nad njim od opštine Istočna Ilidža. No, Grubeša je izjavio da “onaj” koji je spomenuo takvu incijativu nije do kraja pročitao Pravilnik koji je RS donijela 2013, a u kojem je navedeno da će samo institucije koje su finansirane iz budžeta RS biti od posebnog značaja za RS, ali ne i BiH, čime je samo potvrdio da i u samom Vijeću ministara postoji razdor po ovom pitanju. “Nezavisne” su nedavno objavile i saznanja po kojima, također, veliki kadrovski problemi pritišću početak rada zatvora. Potvrđeno nam je da je mjesto direktora ranije bilo obećano Zoranu Avramu, jednom od načelnika odjeljenja u opštini Istočna Ilidža, za kojeg su lobirali sam načelnik opštine Marinko Božović i visoki zvaničnik SDS-a Darko Babalj (mjesto direktora će pripasti SDS-u). No, nakon što su državni organi odbili takav prijedlog, tada se pojavila priča o nemogućnosti izdavanja upotrebne dozvole “zbog pojave klizišta”. Zvanične informacije o ovome i dalje se kriju.
Inače, i sam predsjednik Suda BiH Ranko Debevec jučer je izjavio da očekuje skoro otvaranje državnog zatvora te da je već posjetio ovaj savremeni kompleks i njegove prostorije.
“Stavljanjem u funkciju državnog zatvora upotpunit će se arhitektura državnog pravosuđa, olakšati rad Sudske policije i uštedjeti dosta budžetskih sredstava. Ako se ne mogu riješiti krupne stvari, ne vidim razloga da se ne rješavaju barem one tehničke prirode”, rekao je Debevec.
Kamen temeljac za zatvor postavljen je sada već daleke 2006. godine, a prvi ozbiljniji radovi su počeli tek sedam godina kasnije. Bh. vlasti ovaj zatvor, u koji je uloženo 40 miliona KM, uglavnom sredstvima međunarodne zajednice i banaka, smatraju najmodernijim i najsigurnijim u Evropi, a prostire se na površini 24.000 kvadratnih metara. Kada popuni kompletne kapacitete moći će da primi oko 350 zatvorenika i pritvorenika.
- 2006. postavljen kamen temeljac
- 2013. počela izgradnja
- 40 miliona uloženo u gradnju
- 24.000 kvadratnih metara površina
- 350 zatvorenika može da primi / Nezavisne novine