Zapadne diplomate i bošnjački političari ozbiljno su zabrinuti za budućnost BiH ukoliko Beograd i Priština postignu dogovor o razmjeni teritorija između Srbije i tzv. Kosova.
Uprkos tvrdnjama njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je poslije nedavnih sastanaka sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem i hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem izjavila da eventualna korekcija granica između Srbije i Kosova ne može imati uticaj na trajnost i stabilnost ostalih granica na Balkanu, izgleda da Merkelovoj malo ko vjeruje.
Ne samo među njenim zapadnim kolegama i brojnim uticajnim sadašnjim i bivšim diplomatama, već ni u samom Sarajevu.
Najbolja potvrda za to je nedavni apel Denisa Zvizdića liderima Srbije i Hrvatske da se što prije potpiše ugovor o granicama.
Strah da bi najavljena korekcija granica između Srbije i Kosova dokrajčila već i ovako klimavu državnu zajednicu u BiH pokazali su i trojica bivših visokih predstavnika u BiH, Karl Bilt, Pedi Ešdaun i Kristijan Švarc-Šiling.
Oni su u dramatično intoniranom pismu visokoj predstavnici EU za spoljnu politiku Federiki Mogerini zatražili da se spriječi razmjena teritorija između Srbije i Kosova jer bi to, kako su ocijenili, dalo podršku “onima koji žele da razbiju BiH”.
Uprkos očiglednoj panici koja je zavladala u dobrom dijelu zapadne diplomatije, kao i među bošnjačkim političarima u Sarajevu, direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda Dušan Janjić za Srpskainfo tvrdi da je bilo kakvo novo dramatično prekrajanje granica na Balkanu “prenategnuta priča”.
– Slika koja se sada stvara nastaje na osnovu pojedinačnih izjava i vrlo suženih interpretacija. Ono o čemu se zapravo razgovara između Beograda i Prištine jeste pitanje korekcije granica, a ako se postigne dogovor onda se radi na demarkaciji. Ako, s druge strane, očekujete da dobijete neko selo ili veću oblast, to više nije korekcija već razmjena teritorija. Protiv toga su u ovom momentu svi na Zapadu, ali se ova kampanja prije svega koristi kako bi se srpska javnost ubijedila da je to moguće – tvrdi Janjić.
Na naše pitanje zbog čega se onda u Sarajevu, Briselu, Vašingtonu i Berlinu sa sve većom zabrinutošću komentarišu pregovori između Beograda i Prištine, Janjić odgovora da se na taj način provjerava kakva bi bila reakcija u regionu na određivanje nove čvrste granice između Srbije i Kosova.
– Da li će možda Republika Srpska tražiti da ima granicu prema Federaciji BiH? Da li će Plenković i Hrvatska nastaviti da podstiču stvaranje hrvatskog entiteta u BiH? Velike sile su stisle BiH i ne daju da se stvari mijenjaju u bilo kom radikalnijem pravcu. Postoji realan strah da bi bilo koja ozbiljna ustavna rekonstrukcija BiH dovela do novog teritorijalnog rasparčavanja i sukoba – zaključuje Janjić.
S druge strane, politički analitičar Dragomir Anđelković za naš portal tvrdi da čak i u slučaju da ne dođe do sporazuma između Srba i Albanaca po pitanju Kosova, Republika Srpska ima osnov da za sebe traži ista prava koja je Zapad dao kosovskim Albancima.
– Ako tzv. Kosovo dobije mjesto u UN i postigne nekakvo razgraničenje sa Srbijom, Republika Srpska ima apsolutno pravo da traži isto. Ti koji se sada zalažu za nepovredivost granica su oni isti koji su nelegitimno rasturili Jugoslaviju. Na njih ne treba da se obaziremo, jer njihovo vrijeme prolazi – smatra Anđelković.
Džozef: Ko će spriječiti Dodika?
Da se u slučaju postizanja dogovora između Beograda i Prištine BiH “crno piše” smatra i bivši američki diplomata i univerzitetski profesor Edvard Džozef. On je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa izjavio da su u slučaju korekcije granica između Srbije i Kosova “neizbježni negativni efekti po BiH”.
– Zašto bi Milorad Dodik i Republika Srpska ostali u BiH, ako bi međunarodna zajednica dozvolila odvajanje sjevera Kosova? Ko će to da spriječi? Po kojoj logici će se reći da sjeverni dio Kosova može da se priključi Srbiji, a RS ne može – zapitao se Džozef.
(Srpskainfo)