Kiša koja je gotovo neprestano padala tokom prve polovine maja izazvala je brojne probleme na sjeverozapadu Republike Srpske, gdje su Novi Grad Prijedor i Kostajnica bili zahvaćeni poplavama. Na sreću, situacija se stabilizovala, međutim loše vremenske prilike utiču i na ispašu pčela.
“Kiše koje su padale proteklih dana prouzrokovaće štetu i u poljoprivredi, a pčelari dijele sudbinu drugih poljoprivrednih proizvođača. Već sad imamo značajnu štetu u smislu prinosa sa paše bagrema. Nadamo se da će kiša stati u skorije vrijeme, kako bagremova paša, koja je i najznačajnija na našim prostorima neće propasti”, kaže predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Damir Barašin gostujući u emisiji Početak dana na TV K3.
Barašin kaže svi pčelari koji su se modernizovali i koji imaju pokretne košnice imaju mogućnost da presele u više krajeve gdje je bagrem sad u cvijetu ili će cvjetati kroz dan dva. Ističe, još uvijek ima šanse da paša ne propadne.
“Još uvijek nije sve izgubljeno što se tiče bagrema. Cijena meda u Republici Srpskoj stagnira, kreće se od 20 do 26 KM, u zavisnosti od vrste meda. Nadam se da ove godine neće doći do velikih oscilacija kada je u pitanju cijena meda. I pored svih izazova sa kojima se pčelari susreću, poskupljenje repromaterijala i slično, ipak moramo voditi računa o kupovnoj moći naših potrošača.”, rekao je Barašin.
Govoreći o podsticajima Barašin kaže oni koje dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpke ove godine biće rekorodni.
“Očekujemo preko 1.500.000 KM podrške po košnici. Apelujemo na pčelare da konkurišu i za podsticaje za kapitalne investicije, to su sredstva koja im zaista mogu pomoći u kvalitetnijem i ozbiljnijem bavljenju pčelarstvom. Apelujemo na pčelare da se modernizuju kako bi mogli ostvariti veće prinose meda”, kaže predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske gostujući u emisiji Početak dana na TVK3.
Za razliku od prethodnih godina, za podsticaje će od ove godine priliku imati da konkurišu pčelari sa 30 i više košnica, dok su do sada u sistem podsticaja bili uključeni pčelari sa 50 i više košnica.
Barašin kaže Bosna i Hercegovina uvozi velike količine meda, a prošle godine uvezeno je više od 600 tona meda. Ističe, kontrole za uvoz meda nisu stroge, pa tako na naše tržište dolazi med sumnjivog kvaliteta.
CIlj Saveza u narednom periodu je da sa svim relevantnim institucijama na nivou Republike Srpske ali i Bosne Hercegovine razgovara kako bi se kontrole pooštrile pilikom ulaska takvog meda u Republiku Srpsku.
TVK3