Vrhovni sud Republike Srpske ponovo je ukinuo presudu kojom su bivši banjalučki inspektori Srđan Radulović i Ognjen Stijak osuđeni na ukupno 14 godina i tri mjeseca robije zbog organizovanog kriminala i trgovine drogom.
Jelena Despotović, portparol Vrhovnog suda RS, izjavila je za Srpskainfo da su uvažene žalbe optuženih i njihovih branilaca.
– Presuda je ukinuta, a predmet je vraćen Okružnom sudu u Banjaluci na ponovno odlučivanje – zaključili su iz Vrhovnog suda RS.
Podsjećanja radi, optuženi se nisu ni pojavili na nedavnom ročištu u Vrhovnom sudu RS, a njihovi advokati pravdali su to aktuelnom situacijom oko korona virusa.
Republičko javno tužilaštvo tako je doživjelo još jedan šamar, ali mogu biti bez brige, jer za traljave istrage i na desetine hiljada maraka novca koji je potrošen od građana Republike Srpske nije i neće niko odgovarati, niti će se neko buniti zbog toga.
Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija
Srđan Radulović
Sa druge strane, kriminalci mogu biti mirni i čekati suđenje tokom kojeg će kada je u pitanju pravosuđe Republike Srpske, sigurno biti oslobođen, ako ne zbog nedostatka dokaza, onda sigurno zbog traljave istrage i propusta koji su ravni onima kakve viđamo u američkim krimi- serijama.
Srđan Radulović i Ognjen Stijak osuđeni su u septembru prošle godine u Okružnom sudu u Banjaluci na ukupno 14 godina i 3 mjeseca robije zbog organizovanog kriminala i trgovine drogom.
Radulović je osuđen na devet godina, a Stijak na pet godina i tri mjeseca. Raduloviću je nakon ponovljenog postupka “skinuto” godinu dana u odnosu na raniju presudu, a Stijaku dva mjeseca.
U ponovljenom postupku Radulović je označen kao organizator zločinačke grupe, koja se od 2011. do oktobra 2013. na području Banjaluke bavila prodajom droga. Stijak je bio član ove zločinačke organizacije.
– Nakon detaljne analize svih izvedenih dokaza utvrđene su kazne optuženima. Ovim kaznama koje su ublažene zbog novonastalih izmjena u Krivičnom zakonu RS postiže se svrha kažnjavanja, kao i prevencija da drugi policijski službenici ne čine krivična djela – navodilo se u obrazloženju presude.
Prema presudi, Radulović i Stijak su koristili infrastrukturu MUP Republike Srpske za prodaju droge, što je uzeto kao posebno otežavajuća okolnost.
Nakon što je Ustavni sud BiH u martu 2018. godine prihvatio apelaciju optuženih, Vrhovni sud RS je ukinuo pravosnažnu presudu bivšim inspektorima za narkotike tadašnjeg CJB Banjaluka osuđenim na ukupno 15 godina i 5 mjeseci zatvora zbog organizovanog kriminala, jer suđenje nije bilo pošteno, a presuda je, kako je ocijenjeno, bila zasnovana na nezakonitim dokazima.
Radulović i Stijak pušteni su na slobodu u aprilu 2018. godine. Prema posljednjoj presudi, ukoliko je potvrdi Vrhovni sud Republike Srpske Radulović bi se trebao vratiti na izdržavanje zatvorske kazne.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Ognjen Stijak
“Nezakoniti dokazi”
U odluci Ustavnog suda BiH navodilo se da je presuda Vrhovnog suda RS bila zasnovana na nezakonitim dokazima, odnosno saslušanjima svjedoka pokajnika Slavka Đurića, bivšeg službenika MUP RS, i Gorana Bošnjaka, osuđivanog narkodilera.
Za Đurića je, između ostalog, navedeno da ga je prije svjedočenja MUP RS trebao osloboditi čuvanja službene tajne, pa da tek nakon toga on svjedoči u sudu. Ostalo je nejasno kako je uopšte moglo doći do ovakvog propusta, te da li je neko sankcionisan u međuvremenu zbog toga.
Za svjedoka Bošnjaka Ustavni sud je obrazložio kako ni banjalučki Okružni sud, a kasnije ni Vrhovni sud RS, nisu previše obraćali pažnju na njegova upozorenja da je iskaz, na osnovu kojeg je kasnije zasnovana kompletna presuda, dao u strahu za vlastiti život.
Ustavni sud BiH je u odluci istakao da je Okružni sud Banjaluka, ako već tako nije postupilo tužilaštvo, sam trebao izvesti dokaz koji bi potvrdio ili demantovao navode Bošnjaka da mu je iskaz u istrazi uzet pod pritiskom.
– Odgovor na pitanje da li bi drugi provedeni dokazi bili dovoljni za osudu apelanta zadatak je redovnog suda. Na Ustavnom sudu nije ni da nagađa kakav bi bio ishod suđenja da ti dokazi nisu upotrijebljeni, niti koji su dokazi bili ili nisu bili nužni redovnim sudovima za odluku o postojanju krivične odgovornosti. Zadatak Ustavnog suda je i u ovoj odluci da odgovori na pitanje da li je ili nije došlo do povrede Ustavom garantovanih prava apelanata u krivičnom postupku – zaključeno je u odluci Ustavnog suda ispisanoj na 48 stranica.
Izvor: Srpskainfo/ Nikola Morača