Banjaluku je prije 55 godina pogodio katastrofalan zemljotres, koji je tog 27. oktobra 1969. godine odnio 15 života, 1.117 ljudi bilo je teže ili lakše povrijeđeno, a materijalna šteta bila je ogromna.
Prema Kuštrinovićevim riječima, koji je za vrijeme razornog zemljotresa bio beogradski student, sjeća se solidarnosti i empatije građana u toj katastrofi koja je zadesila Banjaluku.
“Ja sam odmah nakon katastrofalnog događaja iz Beograda došao u Banjaluku, a solidarnost među Banjalučanima bila je ogromna, kako od prvog komšije, pa nadalje”, rekao je Kuštrinović.
Dodaje da su solidarnost, empatija i pomoć za vrijeme ove kataklizme ono čega će se uvijek sjećati.
“Bilo je grozno vidjeti razoren grad, ja sam se vraćao noću autobusom i vidio sam već od Gradiške prema Laktašima da nema struje, da gore vatre. U svoju ulicu kada sam došao, tu su bile i suze. Bile su to suze radosnice, jer u mojoj ulici, srećom, niko nije poginuo”, ispričao je on.
Sjeća se da je njegov brat iznio majku u trenutku kada se sve treslo.
“Bili su svi na okupu, moj brat i sestra bili su u porodičnoj kući, te kada se sve zatreslo, moj brat Slobodan je majku iznio napolje”, prepričao je on.
Kuštrinović se prisjetio mnogih događaja nakon zemljotresa.
“Sjećam se onih prvih sati poslije zemljotresa kada je Rade Radivojac, vozač autobusa, dovezao dva autobusa koja su radila u leru te su sva djeca iz moje ulice spavala u toplim autobusima”, ispričao je on.
Kako dodaje, cirkus “Adrija” je poklonio Banjaluci cirkuski šator koji je stajao kod Kastela gdje su bile svirke uživo.
“Tamo su često bile igranke i tamo smo, bez obzira na poteškoće, plesali i igrali, radovali se životu”, ispričao je on.
Kako dodaje, bio je prijatelj sa porodicom Batić, iz koje su kćerka i majka poginule.
“To je najviše boljelo i svaka žrtva je Banjaluku boljela”, istakao je on.
Prema njegovim riječima, ogromna sreća u teškoj nesreći za Banjaluku je bila što je u nedjelju poslije podne bio prvi zemljotres, te je u ponedjeljak, kada je bio katastrofalni zemljotres, donesena odluka da ne rade škole ni većina preduzeća.
“Bilo bi mnogo više žrtava, mnogo više tragedija da je bio radni dan”, naglasio je on te dodao da Banjaluka mjeri vrijeme do potresa i poslije potresa.
“Ono čega se još sjećam to je zajednički kazan i kod moje majke i kod drugih, gdje si god išao, bio si nuđen nečim. Ta solidarnost u vrijeme i poslije potresa ničim se ne može mjeriti. Banjaluka je sada veća, možda i ljepša, ali čini mi se da je u to vrijeme bilo puno više velikih Banjalučana”, zaključio je Kuštrinović.
Dr Danilo Kovač, profesor banjalučke Gimnazije i docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, ispričao je za “Nezavisne novine” da su tada najviše stradale škole te da je procentualno najveći broj školskih zgrada porušen ili nepopravljivo oštećen.
“Među njima je bila čuvena banjalučka realka, a miniranje ove najreprezentativnije zgrade iz austrougarskog perioda zakazano je za 31. januar 1970. godine”, istakao je Kovač.
Nestajanje stare realke, kako on navodi, okupilo je hiljade građana, koji su, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, došli da odaju posljednju počast svojoj školi.
“Među zgradama određenim za rušenje bile su i zgrade hotela ‘Bosna’, Okružnog suda, Studentskog doma, ‘Titanik’, odnosno stambena zgrada u strogom centru grada, te mnoge druge građevine”, naglasio je on.
Pomoć koja je stizala iz brojnih krajeva tadašnje države i iz inostranstva, kako Kovač ističe, omogućila je relativno brz oporavak, ali i snažan napredak grada.
“Tako su nikla nova naselja Nova varoš, Borik, Starčevica i Paprikovac, takođe su otvorene brojne firme, autobuska stanica, Klinički centar, a od 1975. godine Banjaluka postaje jedan od univerzitetskih centara bivše države”, zaključio je on te dodao da je grad od 70.000 ljudi ubrzo nakon zemljotresa udvostručio svoju populaciju, budući da je već 1981. godine imao gotovo 124.000 stanovnika.
U znak sjećanja na razorni zemljotres koji je Banjaluku pogodio 27. oktobra 1969. godine, u nedjelju, u 9.11, oglasiće se sirene sistema za obavještavanje i uzbunjivanje grada Banjaluka, koje će trajati 60 sekundi kao znak za prestanak opasnosti.
Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice povodom godišnjice zemljotresa pripremio je plakat sa savjetima za građane kako da postupaju u slučaju zemljotresa. Plakati se mogu preuzeti u prostorijama mjesnih zajednica, Odsjeka za ZEV, Odsjeka za poslove civilne zaštite i PTVSJ od osam do 14 časova.
(Nezavisne – Foto: Arhiva)