Ideja o zapadnobalkanskom Šengenu i snažnijem ekonomskom povezivanju zemalja zapadnog Balkana je dobra, ali je izvodljiva samo uz podršku i saglasnost Evropske unije.
Ove sedmice u Novom Sadu će na temu snažnijeg povezivanja razgovarati Aleksandar Vučić, Zoran Zaev i Edi Rama, lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, a jedna od glavnih tema razgovora biće formiranje “male Šengen zone” ove tri zemlje, u kojoj bi ljudi i roba putovali bez sadašnjih kontrola na granicama koje drastično usporavaju kretanje. U ovu zonu pozvane su i ostale zemlje zapadnog Balkana, odnosno BiH, Crna Gora i Kosovo, a svi oni već mjesecima na nivou privrednih komora vode razgovore o ekonomskom povezivanju.
“Radi se, razgovara se i ima nekih pomaka, ali na nivou bilateralnih odnosa, recimo, nas i Srbije, gdje se neke barijere otklanjaju. Ali, generalno gledano, kroz i dalje nedefinisani CEFTA trgovinski sporazum, imamo stalno probleme na terenu”, rekao je za “Nezavisne” Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), kaže za “Nezavisne” da je dobra ideja o zapadnobalkanskom Šengenu, koja bi građanima regiona omogućila putovanje bez pokazivanja pasoša, a institucije dovela do puno bliže i snažnije saradnje i koordinacije.
“Ideja je izvodljiva. Važno je da se samo jedna takva inicijativa od početka bazira na iskustvu i standardima evropskog Šengena. Mislim da je ta ideja i logičan slijed događaja u regionu i EU, ako vidimo da Bugarska i Rumunija 12 godina nakon primanja u članstvo EU još nisu u evropskom Šengenu i jasno je da će u periodu od članstva zapadnog Balkana u EU do članstva u evropskom Šengenu biti potrebno prelazno rješenje”, rekao je Ćerimagić ističući da bi jedinstveno tržište ili carinska unija zapadnog Balkana bili korak u pogrešnom smjeru.
Kako ističe, za jedinstveno tržište neophodni su zajednički standardi i institucije koje ih donose, sprovode i nadgledaju te iz tog razloga ESI zagovara ideju da zemlje zapadnog Balkana u potpunosti preuzmu zakone, standarde i pravila EU, a kada to postignu, da budu dio jedinstvenog tržišta EU.
Iza ideje snažnijeg povezivanja zemalja zapadnog Balkana još ranije su stali najjači evropski lideri, kao što su Angela Merkel, kancelar Njemačke, ili Emanuel Makron, predsjednik Francuske, ali kako se pisalo i kako se moglo čuti za njih i evropske institucije, CEFTA i dalje treba da ostane neprikosnovena.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, kaže za “Nezavisne” da je najveće pitanje u snažnijem sarađivanju u regionu Bosna i Hercegovina, koja se ni 2017. godine nije priključila Sporazumu o transportnoj zajednici, koji je potpisan u Trstu.
“Stvaranje jedne vrste ekonomske unije zemalja zapadnog Balkana realno je samo uz snažnu podršku EU i njezinim uključivanjem. Evropska unija će biti zainteresovana za takvu vrstu integracija samo ako će ona u regiji funkcionisati po principima i pravilima EU sa konačnim ciljem integracije država u EU”, rekao je Kočan.
Zanimljivo je da će priča o “malom Šengenu” biti otvorena već u četvrtak, samo nekoliko dana pred 15. oktobar, kada bi Albanija i Sjeverna Makedonija trebalo da dobiju zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju EU.
Kako su ranije pisali mediji iz Srbije, tu priču o slobodnom putovanju među zemljama Srbijom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali i ostalim zemljama zapadnog Balkana inicirao je Vučić, kako bi kao i politički i ekonomski blok izlazile pred EU.
Uroš Vukić/Nezavisne novine