Azijski stršljenovi, koji su posljednjih dana zaposjeli istočni dei Hrvatske, sasvim bi lako mogli da se premjeste i na prostor BiH, upozoravaju stručnjaci.
U posebnoj pripravnosti su pčelari koji su svjesni kakvu bi pustoš, u slučaju masovnije najezde, ovi insekti napravili na njihovim pčelinjacima. Kako kažu, u strahu su i za ljudske živote, s obzirom na to da ubod azijskog stršljenja često zna da završi i smrtnim ishodom.
Naime, oni u sebi imaju toliko otrova da samo nekoliko uboda može da dovedu do prestanka rada bubrega. Do reakcije dolazi već za minut, a ubod može da završi gubitkom svijesti, padom pritiska, otežanim disanjem, pa čak i smrću.
To se prije nekoliko dana zamalo desilo jednom mještaninu hrvatskog mesta Dopsin, koji se gotovo ugušio nakon uboda ovog insekta.
Azijski stršljen tokom godine u Kini povrijedi oko 1.600 ljudi, a njihov snažan otrov na ljudskom tkivu stvara rupe nalik ranama od metka. Lete brzinom do 60 kilometara na čas, a u minuti mogu da izmasakriraju čak 40 pčela.
Pčelari iz Srpske kažu da su čuli da je ovaj opasni insekt praktično došao do BiH, zbog čega su u pripravnosti.
– Hrvatska nam je u komšiluku, tako da je za očekivati da azijski stršljen osvane i kod nas. Svjesni smo da može da bude smrtonosan po ljude, a u pčelinjacima pravi haos – kaže predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Radivoje Maksimović.
I veterinari upozoravaju da je, ako je već došao do Hrvatske, prilično izvjesno da će se azijski stršljen doseliti i na naše prostore.
– Međutim, s obzirom na to da je jesen na pragu, nadamo se da naše prostore neće naseliti toliko prenosnika kao što bi moglo da se desi u proljeće – kažu u Veterinarskoj komori RS.
U Veterinarskom institutu “Dr Vaso Butozan“ kažu da klimatske karakteristike BiH, kao i susjednih zemalja, omogućavaju uspješno naseljavanje Vespa velutina, odnosno azijskog stršljena.
– U posljednje dvije godine pratili smo postepeno širenje ovog stršljena iz Francuske, gdje se uselio uvozom ukrasnih bambusa u grnčarijama iz Azije. Oni su vrlo agresivni i za potrebe ishrane vlastitog legla trebaju mnogo proteinske hrane, a to su najčešće delovi toraksa odraslih pčela. Usljed eventualnog kontakta sa ovim stršljenovima, ljudi mogu biti izloženi novim alergijskim sklonostima – ističe dr Violeta Santrač.
(Blic)