– Zato sam ovdje, u Beču, da tražim političku podršku – početkom novembra Šmit se obratio auditorijumu na bini Evropskog foruma u Beču. Njegovo izlaganje se svelo na to da je pričao protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika jer ne može da razgovara sa njim za istim stolom. Prisutnim iskusnim diplomatama bilo je jasno da Šmitovi ciljevi i alati koje je forsirao nemaju nikakve veze sa diplomatijom. Upravo je to ono što je diplomatija, sjedenje za istim stolom i razgovor. Ne možete koristiti pogrešne alate i pitati se zašto nešto ne funkcioniše? U diplomatiji nema represije. Zato strane diplomate moraju prestati da zloupotrebljavaju vladavinu prava i da ne poštuju međunarodne norme i Dejtonski sporazum, uključujući demokratski ustavni poredak BiH – navodi portal.
Da li je Kristijan Šmit legitiman visoki predstavnik u BiH koji predstavlja UN? Dokumenti SB UN kažu: Ne!
Da bi došli do istine i saznali da li se Šmit lažno predstavlja i koja su mu zakonska ovlašćenja, pomenuti portal je istražio dokumentaciu UN-u u Njujorku.
– Imali smo uvid u pismo austrijskog diplomate Valentina Incka od 24. juna 2021. godine upućeno predsjedniku Savjeta bezbjednosti da je Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira odlučio da imenuje bivšeg saveznog ministra Kristijana Šmita iz Savezne Republike Njemačke za sljedećeg visokog predstavnika za BiH. Stalni predstavnik Njemačke pri Ujedinjenim nacijama Kristof Hojzgen podnio je to pismo preporuke SB UN. Kako je PIK donio odluku, ko i kada se sastao, te koji su još kandidati konkurisali za tu funkciju, a obrazloženje za izbor Šmita je netransparentno i nedemokratsko, usuđujem se reći kriminalno-korumpirano. Ali onda je propao Nacrt rezolucije o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika za implementaciju Mirovnog sporazuma za BiH u UN-u u Njujorku 22. jula 2021. godine. Nacrt rezolucije nije usvojen pošto nije dobio potreban broj glasova (S/PV.8823) – navodi portal.
U pismu od 31. oktobra 2023. godine stalnog predstavnika Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Nebenzje Vasilija Aleksejeviča, upućenom predsjedniku Savjeta bezbjednosti, dostavljen je trideseti izvještaj Republike Srpske o nedavnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini prozivajući gospodina Kristijana Šmita zbog diktature: “Dejtonski sporazum je bio veliki uspjeh i nema šanse da se rat u BiH ponovo desi.
Ipak, unutrašnja politička situacija u BiH danas je neobično turbulentna. BiH je zemlja sa izuzetno komplikovanom i bolnom istorijom.
Savršeno je očigledno da svaki međunarodni zvaničnik u BiH koji se nada da će poboljšati situaciju mora imati duboko razumijevanje regiona, obilje diplomatskih vještina, opreznu i strpljivu razboritost i veliku kulturnu senzitivnost.
Јednako je očigledno da gospodin Kristijan Šmit, diktator ubačen u BiH od strane šačice moćnih zemalja, djelujući bez trunke legaliteta, nema nijednu od ovih osobina.
Zaista, pokazao se kao sušta suprotnost tome. Јoš gore, u zemlji u kojoj mnogi ljudi nikada ne mogu zaboraviti genocid nad Srbima, Јevrejima i Romima, inspirisan nacistima, koji je počinjen u prošlom vijeku, ova figura koja zahtijeva neograničenu moć da dekretom upravlja BiH otvoreno se, bez pardona, povezuje sa grupom koja poštuje Vermaht iz nacističke ere.
Stalne alarmantne izjave gospodina Šmita tendenciozno okrivljuju izabrane lidere iz Republike Srpske za političku nestabilnost BiH i lažno ih optužuju za podrivanje vladavine prava i ustavnog poretka BiH. Gospodinu Šmitu nedostaje razumijevanja da shvati da su upravo njegovi nepromišljeni, nezakoniti dekreti glavni uzrok nedavnih previranja u BiH i da stranac koji polaže autokratska ovlašćenja nad narodom BiH, u najmanju ruku, predstavlja užasnu zloupotrebu vladavine prava i teškog kršenja ustavnog poretka BiH.
Određene članice Savjeta bezbjednosti odlučile su da uskrate bilo kakvu ulogu Ujedinjenih nacija u imenovanju visokog predstavnika; uviđajući da bi postizanje konsenzusa o takvom imenovanju zahtijevalo težak diplomatski rad, oni su umjesto toga krenuli lakšim putem uzurpiranja autoriteta Savjeta i imenovali čovjeka po sopstvenom izboru, pretvarajući se da je imenovanje legalno.
Opšte je poznato da nije bilo legalno, ali na stranu zakonitost, ostaviti tako nepromišljenog i nekvalifikovanog čovjeka kao što je gospodin Šmit u tako teškoj i osetljivoj poziciji, u tako turbulentnom vremenu za region, predstavlja flagrantnu diplomatsku zloupotrebu.”
Dodik: Bonska konferencija je “blef” koji ispisuje budućnost BiH
Predsjednik Republike Srpske zaključio da je Šmit manifestacija sveg beznađa međunarodne politike koja posljednjih 30 godina pokušava da nametne koncept koji ne prolazi i ne može proći ovdje u Bosni i Hercegovini.
– Kristijan Šmit je ilegalni visoki predstavnik jer nema odobrenje Savjeta bezbjednosti, a mi to ističemo od samog njegovog pojavljivanja u BiH – rekao je Dodik te dodao: Čak je i on sam, prije dolaska u Bi , na čestitke koje su mu upućene u Njemačkoj, rekao u tamošnjoj izjavi: Sačekajmo. Moramo da sačekamo odluku Savjeta bezbjednosti UN, onda mi možete čestitati.
Dodik je rekao da je odmah nakon nekoliko mjeseci i sam prekršio svoju izjavu i ovdje se pojavio kao ilegalac koji pod uticajem američke moći pokušava da se nametne u BiH kao navodni visoki predstavnik.
– Umjesto da dovede stvari do legitimiteta i dobije odluku Savjeta bezbjednosti UN o njegovom imenovanju, Šmit je otišao u represiju. Zakon je promijenio na dan izbora, odnosno po završetku izbora u 19 časova. Na sam dan izbora u BiH na Ustav je intervenisano zakonom i intervenisano je pojedinim zakonima, što je Nezamislivo. To ne postoji ni u jednoj zemlji na svijetu – istakao je predsjednik Milorad Dodik za pomenuti portal tokom telefonskog razgovora iz Beča u BiH.
Dodik tvrdi da penzionisani njemački političar uživa podršku samo Amerikanaca i onih koji ih slijede. On ističe da ono što u čitavu priču unosi veoma tužnu emociju jeste činjenica da je Njemačka dozvolila da se na ovaj način ruši njihova spoljna politika. Iz njegove perspektive, ovaj pravni proces pokazuje koliko je bilo nepravdi pod trenutnim rukovodstvom ljudi koji vode spoljnu politiku Njemačke.
– Što se tiče Šmita, on ne može proizvesti nikakvo božanstvo i njegova pojava ne utiče pozitivno na Bosnu i Hercegovinu. Dakle, njegovo nametanje zakona prihvataju samo muslimani u BiH. I to kao mehanizam za obračun sa drugima – Srbima, konkretno sa mnom i još nekima koji mu ne odgovaraju – rekao je Dodik.
On se zaklinje da je situacija u BiH veliki blef međunarodne zajednice. Kada su uveli bonska ovlašćenja, tadašnji predstavnik Karlos Vedstendorp, Španac, rekao je: “Ovo nema veze sa zakonom, ovo je mimo zakona i Dejtonskog sporazuma, ali moramo da pokušamo da uradimo nešto. To znači da bonska ovlašćenja nemaju stvarnu osnovu.”
– S druge strane, žena koja je predvodila britansku delegaciju na Bonskoj konferenciji je rekla: Ovo je blef, a vidjećemo da li će uspjeti. I taj blef ovdje funkcioniše već 30 godina! – zaključio je Dodik.
Procesuirani jer ne poštuju odluke OHR-a
Dodik i Lukić optuženi su za krivično djelo nesprovođenja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, prema kojima će se suditi Dodiku i Lukiću, nametnuo je sadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit 1. jula 2023. godine, istovremeno kada je stavio van snage zakone kojima je Narodna skupština Republike Srpske pokušala da blokira sprovođenje njegovih odluka, kao i presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Iako je Šmit poništio sporne zakone, Dodik je potpisao ukaz o njihovom stupanju na snagu, a Lukić ih je objavio u Službenom glasniku Republike Srpske, te su obojica prekršili zakon.
Optuženi su rekli da se ne osjećaju krivima na pripremnom ročištu 16. oktobra u Sudu Bosne i Hercegovine. Njihova odbrana temelji se na tvrdnji da Šmit nije legitimno izabrani visoki predstavnik od strane Savjeta bezbjednosti UN, te prema njihovom tumačenju, nije mogao nametati izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Republike Srpske Dodik pozvao je u svoj tim odbrane uglednog hrvatskog advokata Antu Nobila kao pravnog savjetnika.
Nobilo je odlučio da ispita ovlašćenja visokog predstavnika u Bi i da utvrdi da li je Šmit uopšte imenovan za visokog predstavnika.
– Mislim da su Kristijan Šmit, a prije njega, visoki predstavnik Valentin Incko, prekoračili svoja ovlašćenja. Pozivaju se na bonska ovlašćenja, svjesni da im Dejtonski mirovni sporazum to ne dozvoljava. Bonska ovlašćenja, kako ih nazivaju, definisana su na političkoj konferenciji u Bonu. Politička konferencija ne može postati izvor prava. Ne može proširiti Ustav Bosne i Hercegovine. To nije novi mirovni sporazum”, objašnjava Anto Nobilo, ističući da u mirovnom sporazumu imamo upravo one strane koje su ga potpisale i strane koje su garanti i svjedoci”.
RTRS
Foto: indepthnews.net