Bilo je potrebno da marinac Luis Kardin strada od granate koju je na položaj njegove jedinice u sjevernom Iraku krajem marta ispalila Islamska država da bi američka i svjetska javnost saznale da je Pentagon potajno podigao bazu na najisturenijoj liniji fronta u toj zemlji.
Možda će biti neophodno da još američkih vojnika strada da bi Vašington potvrdio ono što se već nazire iz njegovih eufemizama: da SAD, uprkos svojoj zvaničnoj politici, šalju sve više kopnenih trupa u Irak, Siriju i Libiju, i to ne samo kao savjetnike, kako tvrde, nego u borbu.
Preuzimajući mjesto predsjednika, Barak Obama je uvjeravao Amerikance kako će momke u vojnoj službi vratiti kući s ratišta po takozvanom širem Bliskom istoku.
Sada, s jednom nogom već van Bijele kuće, Obama i njegovi ljudi se dovijaju kako da zabašure da najmoćniji čovek svijeta nije ispunio svoje obećanje i da će svom nasljedniku, koji će ga smijeniti u januaru, ostaviti, i više nego Džordž Voker Buš njemu, nedovršene ratove koji eskaliraju umjesto da se smiruju.
Iz Iraka se američke trupe jesu bile povukle 2011. godine, u trenutku kada je Al Kaida bila suzbijena. Ali, ponovno jačanje iračkog krila te organizacije, samo odmetnutog od centrale i preobraženog u ID, natjeralo je Pentagon da se ponovo angažuje na tom terenu.
Prema sporazumu s Bagdadom, američkih vojnika u Iraku ne bi smjelo biti više od 3.800. Ali, operacije protiv ID se pojačavaju, a iračka armija je vidno nejaka da ih obavlja sama, dok iz političkih razloga, kako ne bi produbljivala vjerske podele, oklijeva s angažovanjem šiitskih milicija i kurdskih formacija.
Tu su počele da se množe glasine o tome da Vašington drži u Iraku barem još oko hiljadu ljudi, što je nedavno i zvanično potvrđeno.
(agencije)