Sjedinjene Američke Države su bijesne na Evropsku uniju zato što je blokiran put zapadnog Balkana u EU, rekao je izvor “Nezavisnih” blizak američkoj administraciji.
Taj bijes se sada, prvi put, na diplomatski način pokazao zvanično na pres-konferenciji na kojoj je Metju Palmer, specijalni izaslanik američkog državnog sekretara, rekao da SAD smatraju da je neotvaranje pregovora o pristupanju EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom istorijska greška i loša poruka regionu zapadnog Balkana.
Palmer je na pres-konferenciji u Beogradu nakon sastanka s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, poručio da je važno da zemlje regiona nastave saradnju i međusobno približavanje, a podržao je i prijedlog da se formira zajedničko tržište.
“Mi ćemo uraditi sve da ubijedimo EU da promijeni taj stav prije sastanka lidera u Zagrebu u maju”, rekao je Palmer.
Ova Palmerova poruka prva je zvanična manifestacija američkog bijesa i frustracija koje ta zemlja osjeća prema Francuskoj zbog tvrdokornog stava da se ne dozvoli početak pregovora s te dvije zemlje. Podsjećanja radi, Amerika je i u ranijim prilikama bila ključna sila koja je natjerala EU da iz strateških razloga primi druge zemlje u članstvo, poput Grčke, Rumunije i Bugarske, iako su u Evropi negodovali da zemlje nisu bile spremne, što se kasnije pokazalo opravdanim.
Francuska, ali i još nekoliko drugih zemalja, smatra da bi primanjem nespremnih zemalja u članstvo s deficitom u oblasti pravne države oslabila sama EU, zbog čega Emanuel Makron, predsjednik te zemlje, insistira da se EU prvo reformiše, pa tek onda razmišlja o nastavku proširenja. U javnosti se sve češće takođe priča da bi se zapadnom Balkanu umjesto članstva moglo ponuditi specijalno partnerstvo, o čemu su “Nezavisne” prve pisale. Iako je Francuska preko srpskih medija ovu mogućnost demantovala, ostaje i dalje mogućnost da se narednih godina postepenim “pripremanjem” regiona na ovaj ishod ipak pokaže da je ova ideja najbliža realnosti.
U svakom slučaju, naš izvor tvrdi da će pritisak Amerike u tom smislu biti ključan, ali da će puno toga zavisiti i od odnosa administracije Donalda Trampa, predsjednika SAD, s EU, koji, kako je rekao, u ovom trenutku nisu zadovoljavajući.
Vučić je nakon sastanka s Palmerom izjavio da je zahvalan na podršci Amerike u vezi sa saradnjom između balkanskih zemalja.
“Nastavićemo razgovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom, a zatim i s ostalim zemljama. Reč je o četiri velike slobode: kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Očekujem dodatnu podršku od Palmera i SAD”, naveo je Vučić.
Brojni ugledni američki mediji proteklih dana su žestoko napali EU zbog stava u vezi s proširenjem.
“Foreign Policy”, na primjer, piše da je Makronov veto davanje na tacni zapadnog Balkana Rusiji i Kini, te ističu da je to gaženje obećanja da će EU nagraditi zemlje koje su spremne na teške kompromise.
“Kredibilitet reformatora je oslabio, a najbolji primjer za to je premijer novopreimenovane Sjeverne Makedonije, koji je ispregovarao završetak trodecenijskog spora s Grčkom zbog imena kako bi na taj način držao članstvo živim”, navodi list i ističe da SAD sada treba da preuzmu inicijativu i da nakon kolapsa projekta EU sačuvaju postojeći geopolitički poredak.
“SAD imaju priliku da se vrate na mjesto svog najvećeg spoljnopolitičkog uspjeha nakon hladnog rata da prvo stabilizuju situaciju nakon francuskog veta, a onda da ponude primamljivu američku viziju regionu”, navodi se.
Slično piše i američki “Forbes”, pozivajući Ameriku da pomogne stvaranje mini-Šengena u regionu.
U publikaciji Atlantskog savjeta, uticajnog američkog tink-tanka, ističe se da je Makron svojim vetom ne samo ugrozio evropsku perspektivu regiona, već je i oslabio interese vlastite zemlje u tom regionu.
Nezavisne novine