Ne mrzim Srbe! Gospodinu Dodiku je mnogo lakše da iznese takve optužbe na moj račun umjesto da objasni svojim biračima kako su on i njegova porodica akumulirali desetine miliona KM ličnog bogatstva, dok prosječni građanin ima platu 1.400 KM.
Rekao je ovo u intervjuu za Srpskainfo ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, pojašnjavajući da političari u BiH, u prvom redu Milorad Dodik i Bakir Izetbegović, vole da izvuku etničke karte onda kada žele da odvuku pažnju građana sa vlastitog lošeg djelovanja.
– Gospodine Dodik, kako to da ste uspjeli postati tako bogati, kada se ljudi u Republici Srpskoj bore za opstanak? Može on mene da vrijeđa koliko hoće, siguran sam da će to činiti i nakon ovog intervjua – kaže Marfi, uz poruku da Dodikovo “antidejtonsko i koruptivno djelovanje” odbija strane investitore.
– Njegove politike navode ljude da odu iz Republike Srpske. Bilo je više od milion ljudi koji su živjeli u Republici Srpskoj, a sada ih ima najviše oko 900.000. Mnogi čak kažu 800.000. Gospodin Dodik je smanjio Republiku Srpsku za 25 odsto! Nije to baš impresivno, ja to ne bih naveo u svojoj biografiji. Politika gospodina Dodika pokazuje da njemu nije stalo do Republike Srpske, pa ni do ljudi koji u njoj žive – kategoričan je Marfi.
Dodaje da su Dodik i njegovi saradnici u mnogo opasnih igara, ali i da on ima agendu koja služi samo njemu, s ciljem da stiče lično bogatstvo.
– Njihova retorika ima opasne implikacije za cijelu zemlju. On izmišlja neprijatelje – kategoričan je Marfi.
Vlast u Republici Srpskoj, a naročito predsjednik Milorad Dodik, nerijetko Vas optužuje da radite na ekonomskom i političkom slabljenju Srpske, gdje, prije svega, pominju uvođenje sankcija. Ima li istine u tim optužbama?
Daleko od istine. SAD nisu protiv Republike Srpske, niti su ovdje da ukinu Republiku Srpsku. Tačka. To je to. Mi smo posvećeni Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji definiše BiH kao demokratsku, multietničku, suverenu, nezavisnu državu, koja ima dva entiteta, tri konstitutivna naroda, kategoriju ostalih i građane. Mi nismo protiv Republike Srpske, ali postoje stvari protiv kojih jesmo. Tu, prije svega, mislim na napade na Dejtonski mirovni sporazum, na napade na državne institucije, na destruktivne retorike koje unosi podjele i kidaju društveno tkivo ove zemlje.
Mi smo protiv korupcije, koja postoji i u Republici Srpskoj i u Federaciji. Ne postoji nijedna stranka koja je imuna na to! Mi sankcije koristimo kao sredstvo da reagujemo na takvo ponašanje! Nismo mi uveli sankcije Republici Srpskoj. Mi smo samo sankcionisali pojedince i kompanije, koje su se angažovale u antidejtonskom, koruptivnom ponašanju i čije djelovanje prijeti bezbjednosti i teritorijalnom integritetu BiH.
Zato su gospodin Dodik i drugi sankcionisani. Koriste službene pozicije da akumuliraju bogatstvo, na račun ljudi za koje tvrde da ih predstavljaju i da ih brane. Gospodin Dodik, njegovo ponašanje i djelovanje, izlažu riziku budućnost Republike Srpske, a ne SAD.
Kako, onda, objašnjavate to što Dodik i njegova politička partija, od izbora do izbora, uživaju najveću podršku građana?
Etnonacionalističke stranke, koje su na vlasti, tu moć koriste za manipulacije! Koristeći strah birača i održavajući koruptivne mreže podrške osiguraju glasove za sebe. Zbog toga se moramo fokusirati na integritet izbora. Smatra da je jedna od stvari s kojom je javnost širom BiH najzadovoljnija, a kada je riječ o ulozi visokog predstavnika, jeste jačanje integriteta izbora.
Postoji razlog za to, jer oni žele da imaju povjerenje u izborni proces, da se njihov glas računa onako kako su glasali. Žele da imaju posao, a da ne moraju biti vezani za političku stranku. Žele da imaju pravo na vlastito mišljenje i na vlastiti stav.
Gospodin Dodik je u posljednjih nekoliko godina nastojao smanjiti taj prostor u Republici Srpskoj time što je napadao medije, ograničavao slobodu okupljanja i govora. Kad to radite, slabite demokratski sistem. Mislim da glasači moraju imati priliku da se angažuju u demokratskom procesu koji je čist, bez ikakvog političkog ili ekonomskog pritiska.
Mnoge osobe i privredni subjekti se nalaze na američkoj „crnoj listi“, i to pod ozbiljnim optužbama. Da li su istražni organi BiH ikad od SAD tražili dokaze za te optužbe?
Sankcije su isključivo interni proces Vlade SAD. Mi se tu ne angažujemo ni sa kakvim drugim međunarodnim ili lokalnim akterima. Taj proces je veoma detaljan i obuhvata mnoge agencije ispred Vlade SAD, koje zajednički, u Vašingtonu, odlučuju o tome. Sav taj posao za nas je interne prirode, ali bismo svakako pozdravili postupak da se robusnije pristupi borbi protiv korupcije.
Svaki građanin u ovoj zemlji bi volio vidjeti takav pristup od strane kantonalnih, entitetskih ili državnih institucija, jer je korupcija jedna od najčešćih pritužbi koje čujemo od ljudi. Mi dobro sarađujemo s agencijama za provođenje zakona ili sa drugim institucijama po drugim pitanjima. Na primjer, sarađivali smo sa svima u zemlji u borbi protiv terorizma, vršili smo obuke s policijskim agencijama, tužiocima, sudijama…
Jasno je da su oni, koji su do sada sankcionisani, snosili određene posljedice, a da li su i zaustavljeni u aktivnostima zbog kojih je do sankcija došlo?
Da li sankcije imaju uticaja na određena lica? Da li ih to natjera da malo razmisle o načinu na koji se ponašaju? Ako je suditi po tome koliko se žale na sankcije, rekao bih da da. Svi oni javno kažu “baš me briga, čast mi je da sam sankcionisan/sankcionisana”, a onda sljedeća rečenica bude “to nije fer”. Odgovor je – da, sankcije imaju uticaja.
Sprema li se novi paket sankcija? Gospodine Majkl Marfi Ko bi se mogao naći na udaru?
Ne bih se bavio takvim prognozama. Mi smo veoma jasni kada je riječ o našoj politici u BiH. Koristićemo sva sredstva koja imamo na raspolaganju, uključujući i sankcije, kako bismo držali odgovornima pojedince koji se bave antidejtonskim, antidemokratskim ili koruptivnim aktivnostima. Moj prijateljski savjet takvim pojedincima, koji se, eventualno, brinu da bi se mogli naći na listi sankcionisanih, jeste da prestanu da se bave aktivnostima koje za sobom vuku sankcije.
Banke u BiH su počele da zatvaraju račune osobama i privrednim subjektima koji se nalaze na američkoj “crnoj listi”. Da li je ambasada SAD u BiH tu “umiješala svoje prste”, kako to tvrde vlasti u Republici Srpskoj?
Srpska info
FOTO: AMBASADA SAD U BIH